Rana je prekid anatomskog i funkcionalnog kontinuiteta tkiva ili organa. Ona može nastati djelovanjem mehaničkih, termičkih, kemijskih, bioloških električnih i kombiniranih čimbenika. Dijele se na akutne i kronične. Cijeljenje rane je normalan odgovor organizma na ozljedu i započinje neposredno nakon prekida integriteta kože. Kronične rane su rane koje ne zarastaju unutar predviđenog razdoblja u korelaciji s etiologijom i lokalizacijom rane (najkraće razdoblje - 6 tjedana), a mogu biti tipične i atipične. Kronične rane mogu predstavljati izazov za bolesnika, zdravstvenog radnika i cjelokupni zdravstveni sustav. Za razliku od normalnog cijeljenja rana, kod kroničnih rana postoje različiti poremećaji u rani, na staničnoj i molekularnoj razini, koji imaju značajnu ulogu u odgođenom cijeljenju rane. čimbenici koji utječu na zastoj u cijeljenju rana mogu podijeliti na one vezane za bolesnika, za ranu, za iskustvo i znanje medicinskog osoblja, te za resurse i čimbenike koji su vezani za tretman rane. U kronične rane ubrajamo potkoljenični arterijski ulkus, neuropatski ulkus, potkoljenični venski ulkus, dekubitus i dijabetičko stopalo. Prvi korak u tretiranju kroničnih rana je istraživanje temeljite povijesti bolesti i pregleda kako bi se utvrdila temeljna etiologija i čimbenici koji su doveli do njegovog razvoja. Liječenje rana može biti konzervativno, kirurško, terapija negativnim tlakom, terapija faktorima rasta, antimikrobno te hiperbaričnom oksigenacijom. Pravilna njega rane započinje pravilnom i temeljitom procjenom iste. Procjena bolesnika mora započeti s temeljitim ispitivanjem povijesti bolesti kako bi se utvrdili medicinski komorbiditeti, čimbenici koji doprinose razvoju moguće kronične ranu, prethodne traume, je li bolesnik već imao rane i kako su zacijelile, koje lijekove trenutno koristi, te postoji li povijest alergija. Važno da medicinska sestra/tehničar koji skrbe o rani poznaju patofiziologuju kronične rane, faze cijeljenja i moguće komplikacije kako bi pravovremeno i pravilno mogla reagirati i provesti odgovarajuće intervencije. Cilj rada je prikazati intervencije medicinske sestre/tehničara u procjeni stanja bolesnika, odabiru obloga, tretiranje rane i uočavanje mogućih komplikacija, kako bi uspješnost tretmana bila što efikasnija i pripomogla bržem oporavku bolesnika.