| Sažetak | Moždani udar ili cerebrovaskularni inzult (CVI) jedan je od vodećih uzroka dugotrajne onesposobljenosti, i zauzima treće mjesto kao uzrok smrtnosti u općoj populaciji. Muškarci i žene obolijevaju podjednako. Oko polovice bolesnika koji su preboljeli CVI ostaje trajno nesposobno za ponovno integraciju u svoju okolini, kao i za povratak na posao, što ima veliku socio-ekonomsku važnost.
Klinički gledano CVI karakterizira nagli razvoj žarišnog neurološkog deficita, a simptomi se razlikuju s obzirom na veličinu i mjesto oštećenja u mozgu. Fizioterapija u sklopu rehabilitacije treba započeti već tijekom liječenja akutne faze, te se mora nastaviti po rehabilitacijskim protokolima ovisno o težini kliničke slike u rehabilitacijskim odjelima, ambulantno ili u kućnim uvjetima. Multidisciplinarni tim stručnjaka, odgovoran je za provođenje pravovremene i ciljane rehabilitacije. Tijekom cijelog procesa fizioterapije korištenjem neuroplastičnosti mozga, potrebno je obnoviti normalne kretnje, s ciljem ponovnog osposobljavanja za aktivnosti svakodnevnog života i povratka u društvo.
Ključni aspekti fizioterapije su, osim transdisciplinarnog pristupa, identifikacija smanjenja aktivnosti i participacije, postavljanje kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, planiranje i provođenje fizioterapijskih i dijagnostičkih intervencija, kao i evaluacija učinkovitosti navedenih procedura, čija provođenja za krajnji cilj imaju poboljšanje kvalitete života. Pravilne fizioterapijske intervencije za svoj cilj svakako mora imati i poboljšanje općeg funkcionalnog stanja pacijenta i njihovo kvalitetnije uključivanju u obiteljsku, radnu i širu društvenu zajednicu. Odabir najboljih fizioterapijskih intervencija u konačnici bit će uvjet za kvalitetniji život pojedinca nakon moždanog udara. |
