U Hrvatskoj ima preko sedamsto osoba sa stomom, a njihov broj je u stalnom porastu. Kolostoma može biti privremena u određenoj fazi ili trajna kao završni dio liječenja. Veliki broj ljudi se nakon izvedene kolostome vraća u noramalan život. Prije samog zahvata potrebno je osobu upoznati s uzrokom koji je doveo do izvođenja stome, zatim o njezi stome i pomagalima. Veliku pozornost treba obratiti na prehranu i slijediti određena pravila vezana za nju jer su korisna za dobru regulaciju rada crijeva i kontrolu kolostome bez komplikacija. Liječenje bolesnika započinje njegovim dolaskom u bolnicu te procjenom njegovog zdravstvenog stanja. Psihološka priprema, fizička priprema te adekvatno preoperativno označavanje mjesta kolostome od velike je važnosti za postoperativnu skrb i za kvalitetu života poslije formiranja stome. Kako bi medicinska sestra mogla kvalitetno educirati bolesnika mora i sama biti adekvatno educirana i spremna da u svakom trenutku odgovori na bolesnikovo pitanje ili problem. Djelokrug rada medicinske sestre uz skrb za bolesnika uključuje i skrb za njegovu obitelj. Kirurški zahvat formiranja kolostome je novonastala situacija koja pogađa ne samo bolesnika, već i njegovu obitelj. Medicinska sestra svojim će znanjem i sturčnošću pomoći bolesniku da lakše prihvati stomu i obitelji da se može nositi s novonastalom situacijom. Dobar odnos sestre prema bolesniku i obitelji olakšava tu prilagodbu. Sestra će upoznati i educirati bolesnika s njegom i toaletom stome, peristomalne kože i sluznice. Educirat će bolesnika kako promijeniti pločicu i vrećicu. Uputit će ga u vezi komplikacija koje se mogu javiti. Zajedno će s bolesnikom procjenjivati i definirati probleme, provoditi ciljane intervencije u skladu s bolesnikovim potrebama, znanjem i usvojenim vještinama samozbrinjavanja.