Sažetak | Napredak medicine, znanosti i tehnologije donio je promjene u prehrambenim, radnim, higijenskim i ostalim navikama ljudi. Ljudsko biće razvilo je kroz mnogo godina složen sustav zaštite od potencijalnih štetnih organizama koji mogu napasti naš organizam. Govorimo o imunosnom sustavu koji, kad prestane normalno funkcionirati, uzrokuje razne alergije. Uzroci alergija su alergeni, to su tvari s kojima je naš organizam u svakodnevnom kontaktu. Alergene u hrani, većinom čine proteini ili dijelovi proteina. Njih imunološki sustav prepoznaje kao neprijatelja organizmu i izaziva specifične reakcije, a rezultat toga su karakteristični simptomi. Zadnjih nekoliko godina alergeni u hrani postali su vrlo aktualni. Zašto je potrebno upravljati alergenima u hrani? Zato što ih ljudi s alergijama na hranu moraju izbjegavati - inače može doći do velikih problema i raznih bolesti. Alergija na hranu se može manifestirati širokim rasponom simptoma koji se mogu razlikovati, od najmanjeg crvenila na koži, preko kroničnih gastrointestinalnih do vrlo teških i za život opasnih, anafilaktičkih reakcija. U ovom radu analizirali smo prisutnost alergena u odabranih 20 uzoraka uglavnom iz mesnih prerađevina, vina i sladoleda, prikupljenih iz trgovačkih lanaca. Analiza se provodila pomoću dvije metode. Imunoenzimskom ELISA (engl. Enzyme-Linked ImmunoSorbent Assay) testom i tekućinskom kromatografijom visoke djelotvornosti HPLC (engl. High performance liquid chromatography) metodom. Analiza je izvršena u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ odjel za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane i predmeta opće uporabe. Rezultati prikazuju da u hrani iz maloprodaje je moguće pronaći određene alergene, u većim i manjim koncentracijama, od kojih su neki zabranjeni aditivi, kao npr. sulfiti. |