prikaz prve stranice dokumenta Modifikacije u oslikavanju ženskih reproduktivnih organa
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Modifikacije u oslikavanju ženskih reproduktivnih organa
Zagreb: Zdravstveno veleučilište, 2019. urn:nbn:hr:139:462685
Vukšević, Marta
Zdravstveno veleučilište

Institucijski repozitorij: Sveznalica

Citirajte ovaj rad

Vukšević, M. (2019). Modifikacije u oslikavanju ženskih reproduktivnih organa (Završni rad). Zagreb: Zdravstveno veleučilište. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:462685

Vukšević, Marta. "Modifikacije u oslikavanju ženskih reproduktivnih organa." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:462685

Vukšević, Marta. "Modifikacije u oslikavanju ženskih reproduktivnih organa." Završni rad, Zdravstveno veleučilište, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:462685

Vukšević, M. (2019). 'Modifikacije u oslikavanju ženskih reproduktivnih organa', Završni rad, Zdravstveno veleučilište, citirano: 08.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:462685

Vukšević M. Modifikacije u oslikavanju ženskih reproduktivnih organa [Završni rad]. Zagreb: Zdravstveno veleučilište; 2019 [pristupljeno 08.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:462685

M. Vukšević, "Modifikacije u oslikavanju ženskih reproduktivnih organa", Završni rad, Zdravstveno veleučilište, Zagreb, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:462685

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:139:462685
Podaci o radu
NaslovModifikacije u oslikavanju ženskih reproduktivnih organa
AutorMarta Vukšević
MentorKlaudija Višković (mentor)
Član povjerenstvaAna Tripalo Batoš (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaKlaudija Višković (član povjerenstva)
Član povjerenstvaAndrija Čop (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Zdravstveno veleučilište
Zagreb
Datum i država obrane2019-07-10, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Radiologija
Sažetak
Vanjski spolni organi žene dostupni su kliničkom pregledu. Stoga je oslikavanje rijetko indicirano u dijagnostici njihovih bolesti. Ovaj rad se zato bavi samo oslikavanjem unutarnjih organa ženskog reproduktivnog sustava. Opisuje uređaje, principe rada, indikacije, kontraindikacije, tehničke aspekte postupka i odabranu patologiju. U ginekologiji su zastupljene skoro sve konvencionalne i kompjutorizirane radiološke metode. Najzastupljenija među njima je dijagnostički ultrazvuk. Uobičajena je... Više nadopuna kliničkom ginekološkom pregledu, ako se postavi sumnja na bolest unutarnjih organa. Radi se o brzoj, jeftinoj i stoga izrazito dostupnoj metodi. Iako je njezina vrijednost ovisna o iskustvu i znanju izvođača, čini vrijednu komponentu u svakodnevnom radu ginekologa. Napredovanjem tehnologije ostvarena je slika dobre rezolucije, koja može biti nadopunjena i prikazom protoka. Ultrazvuk pruža sliku u realnom vremenu i mogućnost analize strukture organa, respiratorne pokrete i protoke. Zbog te dinamičke komponente ističe se nad ostalim metodama. U posljednje vrijeme ultrazvučni pregled može se nadopuniti i primjenom kontrastnog sredstva. Tako njegova uloga postaje još vrjednija. Najstarija slikovna metoda za prikaz ženskih spolnih organa je histerosalpingografija. Prvi put je korištena početkom 20. stoljeća. Održala se do danas u kliničkoj praksi unatoč razvoju drugih slikovnih metoda, rendgenskom zračenju koje koristi i neugodnosti postupka. Postoje dva razloga da se ta metoda održala. Prvi, jedina je dijagnostička metoda s dokazanim terapijskim djelovanjem. Njeno terapijsko djelovanje se očituje u vidu povećane mogućnosti začeća nakon provođenja postupka u svrhu otkrivanja uzroka neplodnosti. Drugo, pruža najbolji uvid u jajovode i njihovu patologiju. Tek je nedavno osmišljena virtualna histerosalpingografija. Prema do sad objavljenim radovima mogla bi biti konkurentna u prikazu jajovoda. Čeka se validacija metode u istraživanjima na velikom broju ispitanika. Njezina prednost; u odnosu na klasičnu histerosalpingografiju, je uvid u strukturu organa, a ne samo oblik šupljine. Kompjutorizirana tomografija (CT) je u medicini jako raširena zbog kvalitetnog uvida u unutarnje organe. Korisna je zbog visoke osjetljivosti i specifičnosti za brojne entitete. Nedostatak joj je slab kontrast mekih tkiva i ionizirajuće zračenje pa se u ginekologiji rijetko koristi. Ulogu je pronašla u oslikavanju malignih bolesti reproduktivnog trakta. Pri akutnoj boli u trbuhu CT-om se oslika abdomen i zdjelica. Nerijetko se otkrije ginekološka patologija. Na taj način, iako nije metoda izbora, CT ima svoje mjesto u dijagnostici bolesti ženskih spolnih organa. Stoga je potrebno poznavati njene mogućnosti i ograničenja na ovom području. Magnetska rezonancija je najrjeđe korištena metoda na ovom polju medicine. Razlog je visoka cijena, trajanja snimanja i nedostupnost. Ima najveću sposobnost razlikovanja patološkog od fiziološkog tkiva, dobru rezoluciju, kontrast i više sekvenci za oslikavanje ženske zdjelice, tako da može kvalitetno prikazati široki spektar bolesti i poremećaja. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:139:462685
Studijski programNaziv: Radiološka tehnologija
Vrsta studija: stručni
Stupanj studija: stručni
Akademski / stručni naziv: stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) radiološke tehnologije (bacc. radiol. techn.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-10-23 11:53:17
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.