U Hrvatskoj je oko 260 000 oboljelih od šećerne bolesti što se smatra samo 60% dijagnosticiranih osoba. Stvaran broj oboljelih se kreće oko 400 000 što bi značilo da svaka deseta osoba u Hrvatskoj ima šećernu bolest. U svijetu govorimo o 425 000 000 oboljelih i o jednom od dva ne dijagnosticirana bolesnika. 2/3 oboljelih od šećerne bolesti su zaposlene osobe. Šećerna bolest je isto tako jedna od 10 vodećih uzroka smrti u svijetu („tihi ubojica“). Bolest osim što zahtijeva liječenje, potrebna je pravovremena edukacija oboljelih o nastanku bolesti što će pridonijeti lakšem razumijevanju bolesti i kontrolom same bolesti. Potrebno je educirati bolesnike o simptomima koji su specifični za hiperglikemiju i hipoglikemiju kako bi mogao pravovremeno reagirati. Razumijevanje oboljelih da preuzimanjem aktivne uloge može pridonijeti održavanju euglikemije ključno je za održavanje zdravlja i vlastitog zadovoljstva. Motivirati bolesnika kako može regulacijom glukoze u krvi, tjelesnom aktivnošću, zdravom prehranom držati svoju bolest pod kontrolom kao i spriječiti komplikacije same bolesti. Medicinska sestra/tehničar aktivno sudjeluje u edukaciji bolesnika o samom nastanku bolesti, simptomima, liječenju i sprečavanju komplikacija bolesti koje su često vrlo ozbiljne i ugrožavajuće. Metode rada u usvajanju određenih informacija vezanih uz bolest kao i ostalih organizacijskih oblika rada čine jedinstvenu cjelinu povezanosti svih metoda. Današnja se praksa poučavanja bolesnika koristi sljedećim metodama rada: nastavne metode, metode vježbanja i metode učenja. Bitno je educirati oboljele o procesima nastajanja komplikacija koje su često neprimjetne dok ne postanu ireverzibilne te kolika je veća mogućnost obolijevanja od nekih drugih bolesti kod ne regulirane šećerne bolesti (moždani udar, kardiovaskularne bolesti, bolesti bubrega...). Cilj edukacije je uvođenje bolesnika u aktivno sudjelovanje u procesu zdravstvene skrbi kao član tima te usvajanje i prihvaćanje odgovornost za vlastito zdravlje kako bi samostalno mogao regulirati razinu glukoze u krvi, tjelovježbu i prehranu koje su od izuzetne važnosti pri sprečavanju nastanka komplikacija šećerne bolesti.