Sažetak | Rak debelog crijeva ili kolorektalni karcinom jedan je od najčešćih oblika zloćudnih oboljenja u svim razvijenijim zemljama, podjednako zahvaća i ţene i muškarce. Nastanak polipa i karcinoma debelog crijeva povezuje se s prehranom koja sadrţi velike količine ţivotinjskih masti i mesa. Masti su uzročnik pojačanog izlučivanja ţučnih kiselina koje se razgraĎuju u prisutnosti crijevnih bakterija, a njihovi razgradni produkti mogu biti kancerogeni. Moguća je i genetska sklonost nastanka karcinoma debelog crijeva. Zbog razvoja niza kritičkih genetskih promjena u stanicama debelog crijeva karcinom se moţe razvijati kroz mnogo godina(postupno tijekom 10 do 15 godina). Potrebno je zdravstvenim odgojem poticati zdravu populaciju, pogotovo osobe starije od 40 godina i one s obiteljskom sklonošću za nastanak karcinoma debelog crijeva na usvajanje poţeljnog oblika ponašanja, educirati ih o vaţnosti zdrave i uravnoteţene prehrane. Uz pravilnu prehranu trebalo bi izbjegavati sjedilački način ţivota, pušenje i alkohol, ograničiti unos mesa i mesnih preraĎevina, povećati unos voća i povrća, baviti se fizičkim aktivnostima, te tjelesnu teţinu odrţavati u granicama normale. U Hrvatskoj se provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, ali bolesnici se zbog nedovoljne infomiranosti i dalje rijetko odazivaju na testiranje stolice na okultno krvarenje, često se liječniku javljaju kada je bolest već u uznapredovaloj fazi. Bolesti debelog crijeva i rektuma najbolje se dijagnosticiraju kolonoskopijom i fleksibilnom rektosigmoidoskopijom(djelomična kolonoskopija). Kirurški zahvat je u većini slučajeva primarna i jedina mogućnost liječenja karcinoma debelog crijeva. Uspješnost liječenja ovisi o njegovom što ranijem otkrivanju. Kirurg bi trebao pacijentu navesti rizike i komplikacije do kojih moţe doći prilikom i nakon operacije, pojasniti mu da postoji mogućnost potrebe za izvoĎenjem kolostome kao jedinog mogućeg rješenja, ukoliko prihvatljiviji oblik operativnog zahvata ne bude moguće izvesti. Medicinska sestra/tehničar od svih članova zdravstvenog tima najviše vremena provodi s bolesnikom, izraĎuje i provodi plan zdravstvene njege. U pruţanju sestrinske skrbi komunikacija izmeĎu medicinske sestre/tehničara i pacijenta iznimno je vaţan čimbenik. Kod bolesnika koji su dobro psihički i fizički pripremljeni za operaciju rjeĎe se javljaju postoperativne komplikacije, bolje podnose operativni zahvat, oporavak traje kraće i smanjuje se trajanje hospitalizacije. Za postizanje primjerene kvalitete ţivota nakon operacije debelog crijeva, uz pozitivan ishod medicinskog liječenja nuţno je osamostaliti bolesnika kako bi mogao zadovoljiti osnovne ljudske potrebe. |