Kardiovaskularne bolesti su bolesti srca i krvnih žila. One su vodeći uzročnici smrti kako u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj. U ovome radu posvetiti ćemo se nastanku tih bolesti te njihovim rizičnim čimbenicima. Govoriti ćemo o glavnom te jednom od najučestalijih uzročnika a to je arterijska hipertenzija ili visoki krvni tlak, te drugim čimbenicima kao što su pušenje, povišene masnoće u krvi, pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost, dijabetes, te prekomjernoj konzumaciji alkohola. Isto tako govoriti ćemo o posljedicama užurbanog načina života koji itekako doprinosi nastanku kardiovaskularnih bolesti. Arterijska hipertenzija je vodeći čimbenik za nastanak kardiovaskularnih bolesti, a ona se može vrlo rano uočiti i liječiti, kada bi se ljudi pravovremeno kontrolirali te odlazili na redovite kontrole. Isto tako čimbenik na koji nažalost ne možemo utjecati je naslijeđe, npr. od roditelja, braća, sestara, te dob oboljelih. U ovome radu ćemo obraditi čimbenike na koje možemo utjecati, te ćemo spomenuti i one na koje ne možemo utjecati Ishemijske bolesti srca i cerebrovaskularne bolesti su vodeći uzročnici mortaliteta i one su uzročnici 50,26% svih uzroka smrti. Muškarci su podložniji obolijevanju od kardiovaskularnih bolesti nego žene ali samo do 50-te godine života, te se nakon toga povećava rizik obolijevanja žena . Razlog tome je protektivna uloga i zaštita hormona, dok žene ne uđu u doba menopauze. Istraživanja su pokazala da mediteranske zemlje imaju značajno manju stopu obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti nego zemlje kontinentalne Europe, a razlog tome leži u informaciji o zdravijoj prehrani koja je bogata ribom te maslinovim uljem. Tijekom proteklog desetljeća stopa smrtnosti u Europi je smanjena (u svim zemljama zapadne Europe), ali i dalje su kardiovaskularne bolesti vodeći uzroci smrti, te tako su muškarci 40% podložniji smrti, a žene 49%. Kako raste broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, stopa smrtnosti je manja zbog upotrebe lijekova, te napretkom medicine, te modernim kardiovaskularnim intervencijama i odlaskom na rehabilitaciju, značajno se produljio životni vijek populacije. U svijetu povišeni krvni tlak ima od 15 do 37% odraslog stanovništva, te se taj postotak u dobi od 60 godina povećava na čak 50%. Procijenjeno je da čak 30 do 40% odraslih ljudi puši na svijetu, a pušenje je izrazito pogubno za krvožilni sustav. Isto tako važan je podatak da na svijetu ima oko 150 milijuna oboljelih od dijabetesa i približno isti toliki broj ima oštećenu toleranciju glukoze. Moderan i užurban način života doprinosi velikim dozama stresa te sjedilačkom načinu života koji pomažu razvoju kardiovaskularnih bolesti. Naime, užurbani način života dovodi i do konzumacije brze hrane, te i ona uvelike utječe na povećanje masnoća u krvi.