Sažetak | Infekcije kirurške rane predstavljaju veliki problem (komplikaciju) u liječenju kirurških bolesnika, stoga su prevencija i kontrola infekcija imperativ pružanja kvalitetne zdravstvene zaštite. Cilj rada je prikazati sve čimbenike koji mogu utjecati na pojavnost Surgical site infections (SSI), infekcija kirurške rane, te provođenje potrebnih mjera u prevenciji infekcija SSI u predoperacijskom i postoperacijskom liječenju. Najčešći uzročnici infekcija kirurških rana su: Staphylococcus aureus (uključujući i MRSA), crijevne bakterije (Escherichia coli, Klebsiella pneumoniae, Serratia marcences) Enterococcus, Clostridium spec., Acinetobacter spec. i Pseudomonas aeruginosa. Rizik za nastanak poslijeoperacijske infekcije izravno ovisi o količini i virulenciji mikroorganizama te dodatnih značajki rane, a obrnuto je proporcionalan s akutnim i kroničnim rizicima domaćina. Izvori poslijeoperacijske infekcije su bolesnikova normalna ili bolnička kolonizacijska flora te osoblje u operacijskoj dvorani, instrumenti, otopine i okolina, stoga se rizici za razvoj poslijeoperacijske infekcije dijele na prijeoperacijske, intraoperativne, i postoperativne. Najvažniji se rizici prate kao ASA bodovi, klasifikacija rane i trajanje operativnog zahvata. Važan dio prevencije SSI je praćenje koje se može provoditi kontinuirano ili kao prevalencija. U radu su prikazani primjeri praćenja incidencije i prevalencije SSI. Značajno je da se u RH, SSI periodički prijavljuje Agenciji za kvalitetu. Smjernice za sigurnu kirurgiju vrlo detaljno obrađuju mjere koje se preporučuju za smanjenje SSI, a jedna od visoko preporučenih mjera jest i uporaba kirurške sigurnosne liste za svakog bolesnika koji se liječi operativnim zahvatom. |