S obzirom na uvijek aktualnu i zanimljivu temu o cijepljenju, odnosno pokretu ne cijepljenja, glavni cilj ovog završnog rada bio je utvrditi stavove studenata o cijepljenju, te ih usporedit s obzirom na vrstu studija (zdravstveni i nezdravstveni). Ideja rada je da se istraži kako dodatna edukacija utječe na stavove studenta sestrinstva u odnosu na studente nezdravstvenih studija koji imaju samo opće medicinsko znanje. Cijepljenje je uvelike doprinijelo i socijalnom i ekonomskom razvoju društva i to na globalnoj razini kroz smanjenje hospitalizacija, smanjenjem potreba za skupim medicinskim zahvatima, smanjenjem epidemija, trajnog invaliditeta, ograničavanjem dugoročnih efekata bolesti te smanjenjem gubitaka produktivnosti i izostanka s posla (1). Bez obzira na znanstveno dokazani pozitivan učinak na populaciju cijepljenje i dalje predstavlja veliki javnozdravstveni problem kako u siromašnim tako i u bogatim zemljama svijeta. Dolaskom interneta i njegove velike dostupnosti populaciji došlo je i do uzlaznog trenda pokreta necijepljenja. Današnji način života vrlo je ubrzan i veliki dio ljudi nema vremena istraživati znanstvene članke, nego se njihovi stavovi baziraju na tuđim iskustvima ili raznim znanstveno neutemeljenim informacijama dobivenim na društvenim mrežama gdje postoje razne informacije koje nisu znanstveno utemeljene. Upravo radi toga bitna je dobra edukacija svih studenata od strane obrazovnih i zdravstvenih ustanova o cijepljenju. Trend necijepljenja rezultirao je padom broja procijepljenih osoba, pogotovo djece te velikom ugroženosti kolektivnog imuniteta u kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj. Kao i kod svakog lijeka, i cjepiva mogu izazvati nuspojave ali najčešće su to prolazna stanja koja nisu po život opasna. Hrvatski zavod za javno zdravstvo provodi praćenje nuspojava cijepljenja putem Registra nuspojava cijepljenja, sa svrhom evaluacije cjepiva koja se koriste u Republici Hrvatskoj i ukoliko se ukaže potreba, intervencije. Svi zdravstveni djelatnici koji utvrde neku nuspojavu cijepljenja (obveznog ili neobveznog) dužni su tu istu prijaviti na propisanom obrascu u što kraćem roku. Sva cjepiva koja su u uporabi u Hrvatskoj prošla su potrebna klinička ispitivanja i registrirana su od strane HALMED-a (Agencije za lijekove i medicinske proizvode). Od 2012. godine HALMED koristi online aplikaciju za prijavu nuspojave od strane bolesnika, a Hrvatska je prema broju i kvaliteti prijava sumnji na nuspojave među prvih 20 zemalja odukupno 117 (2). Upravo radi svih navedenih procedura i testiranja cjepiva u današnjem svijetu cjepiva se smatraju izrazito sigurnima.