Svrha svake laboratorijske analize jest što točnije prikazati stvarno zdravstveno stanje pacijenta. Kvalitetno odrađena laboratorijska analiza predstavlja važan dio pacijentove dijagnostike te njemu i liječniku pruža dobru osnovu u cilju odrađivanja pravilne zdravstvene skrbi i, naposljetku, ozdravljenja. Uz ostale čimbenike kvalitetne laboratorijske analize, kao što su, kvaliteta laboratorijske opreme, educirano zdravstveno osoblje, metodika rada u laboratoriju, ključan dio predstavlja i kvaliteta samog uzorka. Za pripremu svakog uzorka odgovorni su oboje, i pacijent i zdravstveni djelatnik. Dvojaku ulogu zdravstvenih djelatnika u pripremi uzorka možemo promotriti s jedne strane kao samo uzorkovanje i postupanje s uzorkom i, na što ćemo se ovdje najviše usredotočiti, priprema, odnosno, edukacija pacijenta za bolju pripremu za laboratorijsku analizu. Edukacija i psihološka priprema pacijenta može dovesti do, ne samo kvalitetnih, točnih i preciznih rezultata, nego i do smanjenja stresa i anksioznosti pacijenta, te efikasnije provedenih laboratorijskih analiza (smanjenje troškova, ušteda vremena). Edukacijom pacijenta, kao dijelom procesa zdravstvene skrbi, uvelike se može pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava i još važnije, zdravstvenom stanju pacijenta, odnosno njegovoj kvaliteti života. Edukacijskim metodama poput mnemotehnika, svakodnevnog i prospektivnog pamćenja te pisanim obrazovnim materijalima, laboratorijski će djelatnik pacijentu omogućiti pristup informacijama i uputama pomoću kojih će pacijent i sam imati priliku utjecati na kvalitetu zdravstvene skrbi čiji je krajnji cilj što brže njegovo krajnje ozdravljenje. Mogućnost primjene ovih edukacijskih metoda je uvjetovana educiranosti osoblja, koje, poput pacijenata, mora biti pravilno i na vrijeme educirano te upućeno u svakodnevne napretke edukacijske psihologije kao grane koja predstavlja jedan od ključnih dijelova suvremene zdravstvene djelatnosti.