Danas od bolesti srca i krvnih žila odnosno kardiovaskularnih bolesti danas umire gotovo svaki drugi stanovnik modernog svijeta. Time one predstavljaju ubojicu broj jedan suvremenog čovjeka. Ove su bolesti veliki javnozdravstveni problem globalno, pa tako i u Hrvatskoj, i statistike se podudaraju u smislu incidencije i mortaliteta. Suvremena epidemiologija danas poznaje rizične faktore za nastanak ovih bolesti i dijeli ih na one na koje se može i na one na koje se ne može utjecati, a preventivna medicina nam govori na koji način ih možemo suzbiti u vrlo ranim fazama.. Oni na koje se ne može utjecati uključuju i psihosocijalne rizike koji da unazad 20-ak godina nisu bili toliko često spominjani. Danas znamo da psihološke poteškoće psihološki stres, depresija i anksioznost imaju izravan utjecaj na pojavu kardiovaskularnih bolesti, ili su njihova posljedica. U ovome radu se osvrćemo na mehanizme po kojima ove bolesti i poteškoće međusobno utječu jedne na druge. Također smo se osvrnuli i na ulogu fizioterapeuta u rehabilitaciji nakon kardiovaskularnog incidenta, i kako dobar plan rehabilitacije također može pospješiti ili unazaditi psihološko stanje pacijenta nakon incidenta.