Sažetak | Od 1938. godine karijes indeks (KEP indeks) postaje relevantan u praćenju distribucijskih trendova karijesa kojima se Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) koristi u svojoj procjeni oralnoga zdravlja, a pokazuje intenzitet, odnosno učestalost karijesa. KEP indeks određuje se na temelju broja zuba s karijesom, zuba s ispunom i broja izvađenih zuba. Najčešće se koristi Klein –Palmerov KEP indeks u epidemiologiji karijesa, na trajnim zubima obilježava se velikim tiskanim slovima, a na mliječnoj denticiji malim. Zubni karijes je najčešća prijenosna bakterijska bolest. Čimbenici koji djeluju na nastanak karijesa su hrana, morfologija zubi i kvaliteta cakline, kvantiteta i kvaliteta sline, naslage plaka, nasljedne karakteristike i ostalo. Vrijednost karijes indeksa školske djece u Hrvatskoj 2014.godine iznosila je 6,69,a prosječne vrijednosti za europske zemlje kretale su se u istom periodu od 2,35 ± 1.9. Hrvatska ima visoke vrijednosti karijes indeksa odnosno mali udio djece bez karijesa u usporedbi s europskim zemljama. S ciljanim, dobro osmišljenim i u konačnici pravilno i učinkovito provedenim preventivnim programima može se djelovati na smanjenje KEP indeksa u budućnosti. Gledano s javnozdravstvenog, ali i financijskog aspekta, preventivni su programi najučinkovitiji i na koncu i najjeftiniji. |