Hipofiza ili pituitarna žlijezda je mala žlijezda s unutarnjim izlučivanjem koja je smještena u području moždane baze. Ima središnje mjesto u endokrinološkom sustavu te zajedno s hipotalamusom nadzire rad i izlučivanje ostalih žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem. Povezanost hipotalamusa i hipofize je ono što omoguduje njegovo upravljanje endokrinološkim sustavom te održavanje homeostaze organizma. Hipofizu dijelimo na dva različita dijela – prednji hipofizni režanj ili adenohipofizu i stražnji hipofizni režanj ili neurohipofizu. Dva dijela hipofize su i embriološki različitog podrijetla. Prednji hipofizni režanj – adenohipofiza, luči šest važnih peptidnih hormona koji imaju važne uloge u nadzoru metaboličkih procesa u cijelom organizmu. Hormoni koje luči adenohipofiza su hormon rasta, adrenokortikotropin, tireotropin, prolaktin te gonadotropni hormoni - folikulostimulacijski hormon i luteinizacijski hormon. Hormoni imaju najvede značenje u održavanju biokemijske ravnoteže i djeluju na posebne, ciljne, stanice. Istovremeno postoji povratna sprega pa te stanice djeluju na izlučivanje hipofize i hipotalamusa. Stražnji hipofizni režanj – neurohipofiza, luči dva važna peptidna hormona - antidiuretski hormon ili vazopresin i oksitocin. Glavnim endokrinim poremedajima smatraju se hipofunkcija (smanjeno stvaranje hormona) i hiperfunkcija (povedano stvaranje hormona) žlijezda s unutarnjim izlučivanjem. Hipofunkcija određene žlijezde može biti posljedica nedovoljnih poticaja iz hipofize, a izvorna hipofunkcija periferne žlijezde nastaje zbog urođenih ili stečenih promjena. Hiperfunkcija endokrinih žlijezda može biti posljedica prekomjernog podraživanja iz hipofize, ali je vedinom uzrokovana hiperplazijom ili neoplazijom same hipofize.