| Sažetak | Ubrzanim razvojem medicinske znanosti i suvremenih tehnologija, masovnom, neadekvatnom primjenom antibiotika, dolazi do porasta bolničkih infekcija, što predstavljaju poseban problem, te pred zdravstveno osoblje neprestano donosi nove izazove. Kirurški bolesnici, zbog izloženosti brojnim invazivnim dijagnostičkim i terapijskim postupcima imaju visok rizik za nastanak bolničke infekcije. Gotovo 1/3 svih bolničkih infekcija su kirurške infekcije. Čimbenici koji doprinose razvoju kirurške infekcije podijeljeni su u nekoliko skupina, neki od njih vezani uz bolesnika dok su drugi vezani uz operativni zahvat, operacijsku salu, instrumente te zdravstveno osoblje. Prevencija kirurških infekcija započinje samim dolaskom bolesnika na odjel te pripremom za operativni zahvat, nastavlja se tijekom zahvata te nakon operacije. U svakom, tom periodu, od prijema pa do otpusta bolesnika, medicinska sestra svojim intervencijama direktno djeluje na prevenciju pojave kirurških infekcija. Pravilna higijena ruku, nošenje zaštitne odjeće te pridržavanje aseptičnog načina rada svih zdravstvenih djelatnika, osnovni je način sprječavanja kirurških infekcija. Posebno je važna uloga medicinske sestre - tehničara u edukaciji bolesnika, te svih koji dolaze u neposredni kontakt s bolesnikom (rodbina i posjetitelji). Naglasak je i na trajnoj samo-edukaciji. Trajna edukacija o bolničkim infekcijama nije samo zakonska već i etička obveza svakog zdravstvenog radnika. |
