Vrijednosti krvnog tlaka iznad 140/90 mmHg nazivamo arterijska hipertenzija. Ona predstavlja veliki javno zdravstveni problem jer utječe na razvitak i povećanu stopu smrti od bolesti srca i krvnih žila, kao i i cerebrovaskularnih bolesti. Budući da obično ne izaziva simptome dugi niz godina, sve dok vitalni organ nije oštećen, često se naziva „tihim ubojicom“. Nekontrolirane vrijednosti visokog krvnoga tlaka uvećavaju rizik od moždanog udara, aneurizme, zatajenja srca, srčanog udara i kronične bubrežne bolesti. Na temelju dobivenih rezultata promjena krvnog tlaka dijagnosticira se arterijska hipertenzija. Može se klasificirati kao primarna ili esencijalna arterijska hipertenziju kojoj nije prepoznatljiv uzrok i sekundarna koja nastaje kao komplikacija osnovne bolesti. Anamneza, fizikalni pregled, mjerenje i kontrola krvnog tlaka pomažu identificirati uzrok arterijske hipertenzije i nastale komplikacije. Prevencija bolesti, kao i kontinuirana edukacija bolesnika i medicinskog osoblja uvelike utječe na tijek i cilj liječenja. Liječenje se provodi doživotno jer prestanak liječenja dovodi do vraćanja trenutnog pacijentovog stanja na početno. Dio pacijenata mijenjajući životne navike uspijeva kontrolirati krvni tlak, a drugi dio pacijenata treba kontinuirano uzimati lijekove. Surađujući s ostalim članovima tima, primjenjujući holistički pristup, medicinska sestra sa svojim znanjem i vještinama bitno utječe na samu skrb za pacijenta. U ovom radu prikazati ćemo intervencije medicinske sestre u edukaciji pacijenta oboljelog od arterijske hipertenzije, te postupke provođenja zdravstvene njege u cilju sprječavanja mogućih komplikacija.