Lipidi su heterogena skupina spojeva koja uključuje masti, ulja, steroide, voskove te druge spojeve. Sličnost pojedinih lipidnih vrsta više se očituje u njihovim fizikalnim negoli kemijskim svojstvima (tj. definirani su prema fizičkom svojstvu topljivosti, a ne na temelju prisutnosti određene funkcionalne skupine). Zajedničko svojstvo svih lipida je relativna netopljivost u vodi i topljivost u nepolarnim otapalima kao što su eter, kloroform, benzen i sl. Važni su sastojci prehrane, ne samo zbog svoje energijske vrijednosti nego i vitamina topljivih u mastima (A, D, E i K). Masti i ulja slične su građe i spoj su alkohola glicerola i tri masne kiseline. Postoje brojne različite masne kiseline, zajedničko im je da su sve duge, lančaste molekule od međusobno povezanih ugljikovih atoma. Svaka masna kiselina svojom se karboksilnom skupinom veže za glicerol. Zbog dugačkih nepolarnih lanaca, masne kiseline su hidrofobne, što čini masti i ulja netopljivim u vodi. Masti se pohranjuju u masnome tkivu, a one pohranjene u potkožnom tkivu i oko određenih organa služe kao toplinski izolatori kao i izvor energije. Nepolarni lipidi djeluju kao električni izolatori, omogućuju brzo širenje depolarizijskih valova duž mijeliniziranih živaca. Kombiniranje lipida i proteina kao građevnih komponenata važno je za izgradnju staničnih struktura, kao što su membrane (stanične, unutrašnje membrane mitohondrija), a omogućuje i prijenos lipida krvlju-lipoproteini. Glikolipidi su također važni sastojci biomembrana, ugrađeni u vanjski sloj dvosloja i najzastupljeniji su u mozgu. Poznavanje biokemije lipida nužno je za razumijevanje mnogih važnih područja i problema biomedicine kao što su pretilost, dijabetes tipa 2, koronarne bolesti, hiperlipidemija, karcinomi, ateroskleroza.