Bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne ili srčanožilne bolesti) su najčešći uzrok smrti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od kardiovaskularnih bolesti na Zemlji godišnje umre približno 17,5 milijuna ljudi. Uzimajući u obzir visoko rizična ponašanja ljudi koja vežemo uz štetne životne navike (pušenje duhanskih proizvoda, nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana i dr.) neupitna je potreba odlučnog, uvezanog i kontinuiranog djelovanja brojnih društvenih instanci radi redukcije čimbenika rizika za pojavu kardiovaskularnih bolesti kao i njih samih. Zdravstveni sustavi su predvodnici ove borbe. Važnost i uloga medicinskih sestara kao najbrojnijeg segmenta zdravstva, ovdje je neupitna. Redovito provođenje preventivnih pregleda, nadzor nad čimbenicima rizika poput prekomjerne tjelesne težine, povišenog krvnog tlaka, povišenog šećera u krvi i kolesterola, nadzor nad redovitim uzimanjem lijekova i općenito proklamiranje zdravog načina života jamstvo su uspjeha u suzbijanju kardiovaskularnih bolesti. Jedne od najčešćih kardiovaskularnih bolesti su ishemijske bolesti srca. Medicinske sestre primjenjuju specifične postupke, znanja i vještine kardiološke zdravstvene njege, propagiraju znanja na polju preventivnih mehanizama važnih za suzbijanje kardiovaskularnih oboljenja te postavljaju sestrinske dijagnoze svojstvene radu u kardiološkim jedinicama. Skrb za pacijenta u akutnoj fazi bolesti zahtijeva stručan i multidisciplinaran pristup. Obveza je medicinske sestre procijeniti stanje bolesnika, otkriti problem iz područja zdravstvene njege, definirati ciljeve te planirati i provoditi individualizirano prilagođene intervencije. Kroz pregledni osvrt ovaj rad se bavi temeljnim kardiološkim problemima kao i uzročno-posljedičnim i povezanim pojavama i stanjima vezanim za kardiološko oboljenje s posebnim naglaskom na najčešće kardiološke sestrinske dijagnoze te specifičnu sestrinsku skrb za kardiološkog bolesnika.