Rana nastaje prekidom kontinuiteta kože i gubitkom integriteta. Rane prolaze proces cijeljenja koji uključuje 4 faze. Ukoliko se i jedna od faza cijeljenja ne pojavljuje u normalnom redoslijedu cijeljenja, u pravo vrijeme te optimalnom intenzitetu, cijeljenje je narušeno. Kroničnima ranama se smatraju svake rane koje unatoč adekvatnom liječenju ne uspijevaju zacijeliti u razdoblju od 6-8 tjedana. Prema etiologiji razlikuju se tipične i atipične kronične rane. Liječenje kroničnih rana može se podijeliti u dvije grupe koje se istodobno primjenjuju. Jedna se odnosi na sistemsko liječenje, a druga na lokalno. Obloge se primjenjuju prema smjernicama ovisno o kliničkoj procjeni te etiologiji rane, stadiju defekta, prisutnosti infekcije, sekreciji rane kao i općem stanju bolesnika. Pravilan odabir obloge za je ključan čimbenik u liječenju. Terapija negativnim tlakom je indicirana za liječenje velikih kroničnih i akutnih kompliciranih rana. Debridman je postupak kojim se odstranjuje devitalizirano tkivo ili strana tijela u svrhu poticanja cijeljenja rane i smanjenja rizika od infekcije. Kronične rane su podložne infekcijama. Liječenje uključuje prevenciju infekcije i administraciju antibiotika ukoliko je klinički indicirano. Transplantacija kože primjenjuje se kod kroničnih rana koje teško i dugotrajno cijele te se teško tretiraju na uobičajene načine.