Tjelesno vježbanje ima pozitivne učinke na zdravlje, fizičko i psihičko stanje tijela, odnosno na motoričke sposobnosti, spoznajni i emocionalni razvoj te antropološki status. Aktivno je življenje korisno za zdravlje u bilo kojoj životnoj dobi. Posebno je važno za zdrav razvoj u dječjoj i mladenačkoj dobi, a takav način života rezultira dobrobiti u starijoj životnoj dobi. Tjelesna neaktivnost i sjedilački način života vodeći su rizični čimbenici za zdravlje. Današnji užurbani tempo života, nedostatak slobodnog vremena, nezainteresiranost i neupućenost o potrebi za tjelesnom aktivnošću doveo je do manjka tjelesno aktivnog stanovništva. Veći broj autora bavio se problematikom tjelesnog vježbanja čiji rezultati ukazuju koliko bavljenje sportom pomaže čovjeku u očuvanju i unapređenju zdravlja. Teško je nabrojati sve pozitivne aspekte tjelesne aktivnosti, a neki od njih su: poboljšanje zdravlja i kvalitete života, produženje očekivanog trajanja života, smanjenje rizika od kroničnih nezaraznih bolesti (bolesti srca i krvnih žila, maligne bolesti, dijabetes i sl.). Budući da čak i minimalna tjelesna aktivnost ima pozitivne učinke na zdravlje trebalo bi je uključiti u svakodnevnicu. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je svakodnevna tjelesna aktivnost u trajanju od najmanje pola sata , umjerenog intenziteta, provedena odjednom ili u više segmenata. Danas je svakoj osobi prijeko potrebna primjerena tjelesna aktivnost kako bi mogla funkcionirati kao zdrava jedinka u brzom, suvremenom načinu života.