Glavni prenositelj zaraznih bolesti koje su obraĊene u ovome radu (krpeljni meningoencefalitis i lajmska borelioza) je šumski krpelj Ixodes ricinus. Krpeljni meningoencefalitis (KME) je zoonoza izazvana virusom krpeljnog encefalitisa koja najĉešće zahvaća mozak i moţdane ovojnice, pa tako moţe izazvati meningoencefalitis. Lajmska borelioza (LB) izazvana je bakterijom Borrelia burgdorferi, a prije svega zahvaća koţu, a potom srce, zglobove i središnji ţivĉani sustav. Obje bolesti imaju izriĉit sezonski karakter javljanja te se najĉešće pojavljuju u toplijim mjesecima (od proljeća do rane jeseni). Kako bi se ljudi zaštitili od navedenih bolesti, bitne su preventivne mjere koje ukljuĉuju zaštitu od vektora krpelja. Za krpeljni meningoencefalitis postoji cjepivo koje se upotrebljava preventivno, ali zahvaljujući, prije svega dugoj inkubaciji, moţe i postekspozicijski. S druge strane, za bakterijsku bolest lajmsku boreliozu ne postoji cjepivo pa se ona lijeĉi simptomatski i antibioticima. Cilj ovog rada bio je analizirati kretanje krpeljnog meningoencefalitisa i lajmske borelioze u Hrvatskoj i Koprivniĉko-kriţevaĉkoj ţupaniji (KKŢ) u razdoblju od 2008. do 2017. godine. Kroz desetogodišnji period u RH evidentirano je 279 oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa te 4.764 oboljelih od lajmske borelioze, a u KKŢ 56 oboljelih od KME i 191 oboljelih od LB. Prikupljeni podaci obuhvaćaju prikaz po dobi, spolu i mjesecima pojavljivanja. Najveći broj oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa u Republici Hrvatskoj zabiljeţen je 2012. godine (46 oboljelih), dok je u KKŢ najveći broj prijavljenih sluĉajeva bio godinu kasnije (16 osoba). Najmanji broj evidentiranih sluĉajeva bio je 2016. godine, kada je u RH obiljeţeno tek 6 sluĉajeva, a u KKŢ ni jedan. Prema prikupljenim podacima primjećuje se da od KME-a više obolijevaju osobe muškog spola te osobe starije od 60 godina. Broj oboljelih od lajmske borelioze gotovo je podjednak svake godine, osim 2013. godine kada je broj oboljelih naglo porastao za 35% u usporedbi s prethodnom godinom. U KKŢ je najkritiĉnija bila 2010. godina s 29 sluĉajeva. U RH nešto više obolijevaju osobe ţenskog spola, dok su u Koprivniĉko-kriţevaĉkoj ţupaniji osobe muškog spola sklonije obolijevanju. Mladi izmeĊu 19 i 29 godina te osobe starije od 60 godina najĉešće obolijevaju. Obje krpeljne bolesti imaju sezonski karakter i uglavnom se pojavljuju u proljetnim i ljetnim mjesecima. Pojavnost lajmske borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa u Hrvatskoj i dalje je od javnozdravstvenog znaĉaja.