Područje mentalnog zdravlja i psihijatrije oduvijek je bilo obilježeno stigmatizacijom. Još od najranijih civilizacija, mentalni se poremećaj povezivao s transcendentnim i neizlječivim te se takve ljude izoliralo i napuštalo. Iako je od tada društvo napredovalo, poremećaji mentalnog zdravlja i dalje se smatraju tabu temom o kojoj se nerado govori. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prevalencija anksioznosti u populaciji znatno je porasla u odnosu na razdoblje prije pandemije COVID-19 virusa i to u svih dobnih skupina, a posebno u djevojčica, adolescenata i žena. Stoga je posebno važno prepoznati pojavu simptoma, njihovu učestalost i intenzitet, kako bi se na vrijeme krenulo s podrškom i intervencijom. Pristup je liječenju polivalentan, a može uključivati različite metode psihosocijalne podrške i farmakološku terapiju. U terapiji se sve češće kao oblik podrške klasičnom liječenju, uključuju i druge tehnike koje su proizašle iz mindfulness programa. Upravo tehnike disanja, prisutnosti u sadašnjem trenutku, vježbe yoge i ostale mind-body tehnike, anksioznim pacijentima olakšavaju simptome. Primjena mindfulness tehnika, pokazala se korisnom i u radnoj terapiji, posebno kroz uspješniju usredotočenost u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. U radu je opisano kako radnom terapeutu može koristiti Program smanjenja stresa korištenjem mindfulness tehnika i koliko je primjenjiv u svakodnevnom životu.