Početci sestrinstva sežu u daleku povijest iz koje studenti imaju priliku vidjeti do koje krajnosti kritičnosti i konstruktivnosti mogu ići. Već u samoj toj povijesti možemo spoznati kakve su uloge imale medicinske sestre te kako se njihova profesija razvijala u svijetu te u samoj Hrvatskoj. Odnos između sestre i pacijenta predstavlja glavnu komponentu sestrinske profesije. Sestre svakodnevno demonstriraju svoje profesionalne atribute tijekom samog provođenja zdravstvene skrbi koju pružaju pacijentima te samim time pokazuju svoju predanost poslu. Dio sestrinskog zanimanja sastoji se od toga da ono nije samo posao, već cijeloživotni poziv. Kroz profesionalnu socijalizaciju medicinske sestre i tehničari stvaraju i razvijaju svoj profesionalni identitet. Pomoću dva modela profesionalne socijalizacije (Cohen i Benner model) možemo vidjeti razvitak već spomenutog identiteta. Profesionalna socijalizacija provodi se formalnim i neformalnim obrazovanjem te se pomoću nje usvajaju profesionalne vrijednosti. Sestrinske kompetencije usmjerene su prema pacijentu, što je glavna djelatnost medicinske sestre. Osobni stavovi i razina obrazovanja samo su neki od važnih čimbenika profesionalnog identiteta. Mediji suviše negativno iznose slike o medicinskim sestrama te su one u samom društvu loše prihvaćene što uvelike utječe na njihova razmišljanja o njima samima te ih dovodi do preispitivanja svojoj sposobnosti. Njihove profesionalne udruge pokušavaju smanjiti loše poglede na sestre pomoću pozitivnog imidža i što većeg broja pozitivnih riječi o njima.