Sažetak | Hipofiza je mala žlijezda endokrinog lučenja koja se nalazi na bazi mozga u koštanom udubljenju. Njena uloga u endokrinom sustavu je kontrola rada i sekrecije ostalih žlijezdi endokrinog lučenja, kao i na cjelokupni organizam. Zajedno s hipotalamusom preko portalnog sustava hipotalamus – hipofiza djeluje nad žlijezdama s čime se postiže homeostatska ravnoteža organizma. Sastoji se od prednjeg hipofiznog režnja, adenohipofize, te od stražnjeg režnja, neurohipofize. Svaki je režanj drukčijeg embrionalnog podrijetla, te se razlikuju u sintezi svojih hormona. Veći dio hipofize, adenohipofiza, proizvodi i luči šest peptidnih hormona koji djeluju na ciljne žlijezde i upravljaju sekrecijom njihovih hormona, izuzev hormona rasta koji djeluje na cijeli organizam. Hormoni koje luči adenohipofizni režanj su adrenokortikotropni hormon (ACTH), hormon rasta (GH), tireotropin (TSH), prolaktin te gonadotroponi hormoni – luteinizacijski hormon (LH) i folikulostimulirajući hormon (FSH). Neurohipofiza skladišti i luči hipotalamične hormone peptidne građe: antidiuretski hormon (ADH) i oksitocin (OT). Pravilno lučenje hormona bitno je za homeostatsku ravnotežu organizma. Ukoliko dođe do poremećaja lučenja, narušava se homeostaza što dovodi do razvitka bolesti i poremećaja. Povećana sinteza hormona zove se hiperfunkcija, dok je hipofunkcija smanjena sinteza hormona. Uzrok tome može biti sniženo ili povišeno hipofizno podraživanje endokrinih žlijezdi, ili njihova promjena prirođene ili stečene naravi. Takvi se poremećaji najčešće liječe medicinskim lijekovima, te u rjeđim slučajevima operacijom |