Pretilost ili debljina je kronična bolest suvremenog načina života koja prerasta epidemijske razmjere. Ona je prisutna u svim društvenim skupinama i zauzima vodeće mjesto bolesti suvremene civilizacije. Pretilost je javnozdravstveni problem kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Zdravstveni djelatnici imaju ključnu ulogu kod liječenja i prevencije bolesti. Prema rezultatima brojnih istraživanja vidljivo je da pojedini zdravstveni djelatnici poput liječnika, medicinskih sestara, nutricionista imaju negativne stavove prema pretilim osobama i smatraju da su si sami krivi za stanje u kojem se nalaze (1). Zdravstveni djelatnici koji imaju negativne stavove prema pretilim osobama će se odraziti na pružanje kvalitete usluga prema pretilim pacijentima koje susreću na svom radnom mjestu. Nema empatije prema takvim osobama jer smatraju da su si sami krivi za svoj izgled. To je vidljivo kod samog dolaska na prijem pretilog pacijenta u bolnicu ili na neki specijalistički pregled koji moraju obaviti. Zdravstveni djelatnici koji imaju negativne stavove prema takvim osobama će kod prvog susreta s njima pokazati jednu dozu nervoze i želju da se što prije završi taj pregled ili pretraga. Pretilost je kronična bolest koja uvelike smanjuje kvalitetu života ljudi. To nije samo estetski problem pojedinca već ima i dalekosežne posljedice na fizičko i mentalno zdravlje pretile osobe. Sve veći problem s kojim se zdravstveni djelatnici (pedijatri) susreću je veliki porast pretile djece već u vrtićkoj dobi. Kako bi se taj problem uspješno mogao riješiti, potrebno je sudjelovanje cijele društvene zajednice. Stavovi ljudi se mijenjaju jer se temelje isključivo na pripadnosti određenoj grupi.