Mliječne žlijezde su modificirane znojne žlijezde i funkcionalno su od velike važnosti za potomstvo, jer su koristi od dojenja višestruke. Za ženu dojke su simbol ženstvenosti i značajne komponente ženske ljepote. Kod čak četvrtine žena se nakon razdoblja puberteta javljaju određene bolesti dojke, a najsmrtonosnija od svih je karcinom dojke koji je najčešći rak i drugi vodeći uzrok smrti žena od raka nakon 30. godine života. Epidemiološke studije su pokazale kako postoji više čimbenika koji su uključeni u nastanak i razvoja karcinoma dojke, a to su demografski čimbenici, zatim reproduktivni, hormonski, nasljedni te čimbenici povezani sa životnim stilom. Tumori se mogu podijeliti na benigne i maligne; benigni nisu agresivni i ne metastaziraju kao maligni tumori, koji brže rastu od zdravog tkiva, metastaziraju u okolinu i zbog toga ugrožavaju život oboljele osobe. Svi karcinomi dojke, i invazivni i neinvazivni, klasificirani su na temelju histološkog i/ili citološkog izgleda. Sve veći udio karcinoma dojke dijagnosticira se u pretkliničkoj fazi skriningom, odnosno prije razvoja bilo kakvih kliničkih manifestacija. Postavljanje dijagnoze karcinoma dojke treba trostruku procjenu pomoću kliničke evaluacije simptoma, slikovne dijagnostike i biopsije tkiva. Jednom kada se utvrdi dijagnoza karcinoma dojke, procjenjuje se opseg bolesti prema kojem se određuje je li indicirana ili nije predoperativna sistemska kemoterapija. Kirurško liječenje karcinoma dojke podrazumijeva zahvat očuvanja dojke ili potpuno odstranjivanje dojke, odnosno mastektomiju. Medicinska sestra ima iznimno važnu ulogu tijekom zbrinjavanja i skrbi oboljelih od karcinoma dojke tijekom cijelog perioperacijskog razdoblja. Odgovorna je za preoperativnu pripremu bolesnice, skrb tijekom operativnog zahvata, poslijeoperacijsku skrb, kao i za pripremu i primjenu kemoterapije uz nadzor vitalnih funkcija i općeg stanja bolesnice. Zdravstvena njega oboljelih od karcinoma dojke zahtijeva specifično znanje i vještine medicinske sestre.