Hitna stanja u psihijatriji obuhvaćaju sva stanja u kojima je potrebno provesti hitne intervencije kod bolesnika u što kraćem vremenskom periodu te se njihovo zbrinjavanje smatra jednim od najzahtjevnijih područja rada cjelokupne medicine. U hitnim stanjima kod bolesnika dolazi do poremećaja ponašanja, raspoloženja ili poremećaja u misaonom sadržaju. Hitni psihijatrijski bolesnik opasan je za sebe i za svoju okolinu i važno je što prije reagirati. Trijaža je važna kod hitnog prijema bolesnika upravo zbog prikupljanja što relevantnijih podataka vezanih za stanje pacijenta te procjenu njegovog tjelesnog i duševnog stanja. U liječenju hitnog psihijatrijskog bolesnika koriste se psihofarmaci, psihoterapija te ukoliko je potrebno fizičko sputavanje i izolacija bolesnika u posebnu sobu pod nadzorom. Mjere prisile, odnosno fizičkog sputavanja, vrše se uz odobrenje liječnika. Medicinska sestra od samog prijema bolesnika u ustanovu s njim treba stvoriti odnos povjerenja, koliko god je to moguće te pokazivanjem empatije prema bolesniku pozitivno utjecati na njega i njegov boravak u ustanovi. Kao najčešća hitna stanja navode se akutna anksiozna stanja, agresivni, suicidalni i delirantni bolesnici te krizna stanja. Tijekom prijema bolesnika potrebno je posvetiti pažnju i sigurnosti osoblja kao i bolesnika te predvidjeti moguće napade na osoblje od strane bolesnika. Svaki postupak proveden kod bolesnika i sve intervencije važno je dokumentirati zbog što bolje koordinacije zdravstvene njege i skrbi za bolesnika, a isto tako i zbog bolje pravne zaštite. Prisilan smještaj bolesika u ustanovi za psihijatrijsko liječenje vrši se kod osobe s težim duševnim smetanjama koje stvaraju ozbiljnu ugrozu za vlastiti ili tuđi život, zdravlje i sigurnosti.