Vještine zbrinjavanja ozlijeđenih osoba su osnovne vještine potrebne za rad u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi, a obuhvaćaju provođenje specifičnih postupaka u procesu zbrinjavanja pacijenta sa širokim spektrom ozljeda. Pristup ozlijeđenoj osobi zahtjeva preciznu i točnu procjenu ozljede i kliničkog stanja, provođenje intervencija usmjerenih na ograničavanje i sprječavanje daljnjih oštećenja i stanja koja može ugroziti život osobe. Izvanbolnička hitna medicinska služba pruža neprekidnu zdravstvenu skrb i medicinsko zbrinjavanje svakom pojedincu čije zdravstveno stanje ugrožava život ili može rezultirati životnom ugroženosti. Osnovni cilj izvanbolničke hitne službe je minimizirati vrijeme i maksimizirati vjerojatnost preživljavanja pacijenta u razdoblju od nesretnog događaja do potpunog bolničkog zbrinjavanja, a pružanje prehospitalne provodi se od strane educiranih zdravstvenih djelatnika (medicinskih sestara, liječnika, vozača, dispečera). Ozljede predstavljaju fizičko oštećenje koje je uzrokovano prijenosom jednog od oblika energije ili iznenadnim izostankom topline ili kisika, kategoriziraju se najčešće u odnosu na temeljnu namjeru i smatraju globalnim zdravstvenim problemom. Za učinkovito upravljanje i prevenciju ozljeda, važno je identificirati čimbenike koji ih mogu uzrokovati i utjecati na njihov nastanak. Zbrinjavanje teško ozlijeđenog bolesnika treba se provoditi strukturirano prema ABCDE shemi, u odnosu na procjenu donesenu u prehospitalnom trijažom. Protokol prehospitalne trijaže traume omogućuje razlikovanje ozljeda i donošenje odluke o najprikladnijoj vrsti zbrinjavanja. Intervencije zbrinjavanja temelje se na prehospitalnoj trijaži, primarnoj procjeni i pregledu, brzoj procjeni traume i sekundarnom zbrinjavanju pacijenta.