Rak dojke najčešće je sijelo raka kod žena, od kojeg će statistički oboljeti svaka deseta žena u Hrvatskoj. Rak dojke pogađa žene svih dobnih skupina, bez obzira na heteroanamnestičke podatke pojavljivanja karcinoma u obitelji. Točan uzrok nastanka raka dojke i dalje nije poznat, tako da je i dalje teško reći koja će žena oboljeti, a koja ne. No, međutim, postoje genetska testiranja koja mogu dokazati mutaciju BRCA 1 i BRCA 2 gena; koji je namijenjen osobama s nasljednim predispozicijama za razvoj raka dojke iz obiteljske anamneze. Rak dojke može započeti u različitim dijelovima dojke, no najčešće mjesto nastanka su mliječni kanalići (duktalni tip raka), te u mliječnim žlijezdama dojke (lobularni tip raka). Postoje i drugi, rjeđi tipovi raka dojke, npr. Trostruko negativni karcinom dojke. Trostruko negativni karcinom dojke (eng. Tripple negative breast cancer, TNBC) je rijedak oblik raka dojke, javlja se u jednoj šestini žena oboljelih od karcinoma, odnosno u 10-20% slučajeva. Najagresivnije ponašanje i najgoru prognozu od svih podtipova raka dojke pronalazimo upravo kod TNBC. Riječ je o heterogenoj bolesti sa specifičnim molekularnim karakteristikama i prirodnom dinamikom ranog povrata i brze progresije. Radi se o obliku karcinoma dojke kod kojeg na površini tumorskih stanica izostaju estrogenski i progesteronski receptori s vrlo malom ekspresijom HER2 proteina. Iz tog su razloga mehanizmi koji tu vrstu raka potiču na rast i dijeljenje nepoznati, što isto tako liječenje čini mnogo težim i kompliciranijim, te je zbog izostanka biobiljega temelj liječenja i dalje klasična citotoksična kemoterapija. U tijeku je čitav niz novih studija koje trebaju potvrditi učinkovitost novih načina djelovanja na ciljane molekule i signalne puteve. Iako znatan dio novih molekula pokazuje djelotvornost u monoterapiji, bolji se rezultati postižu kombinacijom s kemoterapijom i ili endokrinom terapijom. Metastatski je rak dojke, uključujući i TNBC neizlječiva bolest. Liječenjem se produljuje ukupno preživljenje bolesnice uz primjerenu kvalitetu života. Cilj ovog rada je pobliže objasniti samu biologiju bolesti, načine i principe liječenja, prognoze, psihološku podršku oboljelima te sam ishod bolesti. Prikazati ulogu medicinskog tehničara kod prevencije, dijagnostike, primjene citostatske terapije, utvrđivanju potreba, planiranja cilja i intervencija, te provođenja i evaluacije zdravstvene njege.