Sažetak | Cistična fibroza (mukoviscidoza) predstavlja autosomno recesivnu, multiorgansku
bolest bijele rase. Dijagnozu potvrđujemo na temelju simptoma cistične fibroze,
novorođenačkog screening testa, određivanja mutacije transmembranskog regulatora cistične
fibroze, plućnog funkcijskog testa te rendgenske snimke prsnog koša. Ipak, najpouzdaniji
postupak koji potvrđuje dijagnozu naziva se iontoforeza pilokarpinom tj. određivanje količine
klorida u znoju. Budući da je cistična fibroza bolest koja zahvaća većinu organskih sustava,
ne postoji lijek, već se ona liječi isključivo simptomatski uz fizikalnu terapiju, tjelesnu
aktivnost i pravilnu prehranu. S obzirom na čestu pojavu komplikacija kao što su infekcije
dišnog sustava, dehidracija i mnogobrojni metabolički poremećaji kod djeteta oboljelog od
cistične fibroze nužne su česte hospitalizacije. Tijekom hospitalizacije u proces liječenja
uključen je kompletan multidisciplinarni tim, no u ovom radu posebno će biti istaknuta uloga
medicinske sestre. Prilikom hospitalizacije novorođenčeta i dojenčeta medicinska sestra
educira roditelje o smještaju i planiranim provedenim postupcima. Malo dijete nastoji se
informirati putem crtića, igračaka, igranja uloga i sl. kako bi se spriječio hospitalizam.
Školsko dijete i adolescenta medicinska sestra informira sukladno njegovim godinama.
Također, vrlo važnu ulogu ima i prilikom postupka iontoforeze pilokarpinom, ali i primjene
peroralne terapije, intravenske terapije te inhalacija. Obzirom da se navedena bolest
dijagnosticira u ranoj pedijatrijskoj dobi te za nju nije karakterističan dug životni vijek,
neprocjenjiva je uloga medicinske sestre u provedbi kvalitetne skrbi s ciljem omogućavanja
što bolje kvalitete života. |