Kongenitalna (prirođena) katarakta nastaje u vrijeme trudnoće ili se javlja postnatalno. Uzroci prirođene katrakte možemo podijeliti na: nasljedne, povezane s nekim drugim bolestima te u trećini svih kongenitalnih katrakti uzrok nastanka nije poznat. Razvoj vida najosjetljiviji je u prvih šest godina djetetova života. Također u toj dobi događa se sazrijevanje vidnih puteva i vidne kore. Vodeći uzrok oštećenja vida i vidne oštrine kod djece upravo predstavlja kongenitalna katarakta. Zbog zamućenja leće dolazi do sprječavanja prolaska snopa svijetlosti u oko te je operacija od iznimne važnosti. Ako se zamućena leća ne operira posljedica je nepovratno oštećenje vida. Unatoč operaciji u kasnijoj dobi razviti će se visoka slabovidnost (ambliopija). Ambliopiju možemo podijeliti na: deprivacijsku, refraktivnu i strabizmičku. Zbog toga je kongenitalnu kataraktu potrebno operirati u što ranijoj dobi kako bi se izbjegla nepovratna oštećenja vida. Jednom kada je leća uklonjena potrebna je korekcija vida naočalama, lećama ili ugradnjom intraokularnih leća. Intraokularne leće možemo podijeliti na: monofokalne, torične i multifokalne. Kod djece najbolji izbor korekcije vida nakon operacije katrakte su kontaktne leće zbog toga što se kroz rast i razvoj oka kod djece dioptrijska jakost mijenja za 15 do 20 dioptrija. Kako bismo uopće otkrili kongenitalnu katraktu veliku važnost ima prvi oftalmološki pregled. Nakon što je postavljena dijagnoza katrakte važan je izračun dioptrijske jakosti oka i mjerenje bulbusa preoperativno kako bi se izabrala odgovarajuća kontaktna leća. Za prevenciju ambliopije važni su redoviti kontrolni pregledi. Zamućenju leće možemo pristupiti operativno postupkom pars plana ili rezom na skleri. Cilj rada je prikazati najnovije smjernice u liječenju i skrbi za novorođenčad s kongenitalnom kataraktom U radu će se prikazati klinička slika, dijagnostika kongenitalne katarakte, liječenje te proces zdravstvene njege.