Sažetak | Intervencije medicinske sestre/tehničara u održavanju prohodnosti dišnih putova i
ventilaciji bolesnika zahtijevaju od medicinske sestre poznavanje osnove funkcioniranja
disanja, te anatomiju i fiziologiju dišnog sustava. Dišni putovi počinju nosnom šupljinom iz
koje prolazi zrak kroz ždrijelo, te se nastavlja u grkljan, dušnik, dušnice s ograncima sve do
plućnih mjehurića. Gornji dišni sustav čine nos, nosni sinusi, ždrijelo i grkljan. Donji dišni
sustav čine dušnik, dušnice i pluća. Da bi se dišni put održao prohodan medicinska
sestra/tehničar u OHBP-u provodi ABCDE procjenu. Prve dva slova procjene „A“ i „B“
odnose se na procjenu dišnog puta i disanja, odnosno medicinska sestra procjenjuje i
provjerava dišni put, provodi postupak zabacivanja glave i podizanje brade kako bi se otvorio
dišni put, u slučaju da postoji sumnja na ozljedu vrata kao zamjena se koristi postupak
potiskivanja donje čeljusti prema naprijed i gore kako bi se otvorio dišni put. Nakon otvaranja
dišnog puta važno je provjeriti prisutnost stranog tijela i sekreta koje treba ukloniti ili
aspirirati. Kako bi se dišni put održao prohodnim mogu se koristiti osnovna pomagala kao što
su orofaringealni i nazofaringealni tubus. Napredni postupci održavanja dišnog puta započinju
kada se provodi ventilacija bolesnika, osnovno pomagalo koje se koristi je samoširući balon
za ventilaciju, a koristi se kod apneje ili kad je spontana ventilacija nedostatna, medicinska
sestra u svojim kompetencijama ima upotrebu supraglotičkih pomagala koji se pomoću
konektora spajaju na samoširući balon. U invazivne postupke ventilacije bolesnika pomoću
transportnog mehaničkog ventilatora ubraja se invazivna mehanička ventilacija pomoću
endotrahealnog tubusa i neinvazivne mehaničke ventilacije koja se provodi pomoću nazalne
maske, oronazalne maske ili takozvanog nazalnog „jastuka“. Danas postoje uređaji novije
generacije „O2 max CPAP uređaj“ koji ne zahtjeva mehanički ventilator. Osim sudjelovanja
medicinske sestre/tehničara u navedenim intervencijama ona nadzire pacijenta prati
monitoring vitalnih parametara kod disanja, a najvažniji od njih su monitoring respiracije,
pulsna oksimetrija, kapnografija i kapnometrija, te uzimanje ili asistiranje prilikom postupaka
uzimanja acidobaznog statusa. U promatranju i procjeni bolesnika medicinska sestra tehničar
provodi sestrinske dijagnoze kako ne bi došlo do dodatnih komplikacija, koje bi mogle
pogoršati stanje bolesnika. |