Kakvoća meda ovisi o klimatskim uvjetima, ali i dobroj pčelarskoj praksi, te promjenama tijekom čuvanja ili transporta. Kupci ponekad opravdano sumnjaju da li se radi o najvišoj kvaliteti meda, pogotovo ukoliko na to njegove senzorske karakteristike ne ukazuju. Cilj ovog istraživanja je bilo analitički ispitati nekoliko ključnih parametra kvalitete meda s tržišta. U tu svrhu, analizirano je po deset uzoraka meda od malih stacionarnih pčelara s područja Istre, Dalmacije i Slavonije. Ukupno 30 uzoraka analizirano je akreditiranim metodama: melisopalinološka (peludna) analiza, HMF (hidroksimetilfurfural), aktivnost dijastaze, sadržaj šećera, sadržaj vode, električna vodljivost, a potom je utvrđeno zadovoljavaju li zahtjeve važeće regulative za med u Republici Hrvatskoj. Od tih 30 uzoraka 2 uzorka (Dalmacija, Istra) su bila nesukladna na parametar HMF-a, a jedan od tih uzoraka bio je nesukladan na parametar vode (Istra). Od zaključaka istraživanja može se izdvojiti prosječno povećana količina vode u bršljanovom medu (Hedera helix), što ukazuje na moguću standardnu pojavu te potencijalnu potrebe izmjene Pravilnika o medu, međutim to bi trebalo dokazati na većem broju uzoraka. Rezultati botaničkog podrijetla triju regija Republike Hrvatske ukazuju da je med bio pretežito cvjetni med zadovoljavajuće kvalitete