Sažetak | Pandemija COVID-19 promijenila je Svijet kakav smo poznavali do tada. Smrtonosni
virus koji se pojavio u kineskom gradu Wuhanu krajem 2019. godine zaprepastio je
znanstvenike i medicinske djelatnike koji se nikad prije nisu susreli s takvim virusom. Osim
visoke smrtnosti kao posljedice, specifičan je po visokoj virulentnosti, zahvaljujući kratkoj
inkubaciji i niskoj infektivnoj dozi. U vrlo kratkom vremenu proširio se diljem Svijeta te je
proglašena pandemija. Klinička slika COVID-19 podsjeća na smrtonosni virus iz 2003. godine,
koji je uzrokovao SARS-CoV, po kome je novootkriveni virus dobio ime SARS-CoV-2. Iako
u većine oboljelih izaziva blažu kliničku sliku, sličnu prehladi koju uzrokuju koronavirusi
HCoV-229E i HCoV-OC43, u manjeg broja bolesnika osobito onih s komorbiditetima poput
kroničnih plućnih bolesti i kardiovaskularnih bolesti, pojavljuje se teški oblik s čestim letalnim
ishodom. Najteža klinička komplikacija je pojava ARDS-a (Akutni respiratorni sindrom) kada
je potrebno pacijenta priključiti na umjetnu ventilaciju, odnosno respirator. Terapijske
mogućnosti u liječenju COVID-19 su ograničene na simptomatsko liječenje u bolničkoj ili
kućnoj skrbi. Lijekovi koji postoje su skupi, ne mogu se proizvoditi u količinama dovoljnim za
potrebe pandemije, te nisu uvijek efikasni. Stoga je jedini izlaz iz pandemije prevencija. Uz
pomoć brze i točne dijagnostike moguće je pronaći inficirane kojima se određuje izolacija
kojom se prevenira daljnje širenje pandemije. Ipak ključan korak u prevenciji je razvoj cjepiva
kojim se postiže aktivna imunizacija i smanjenje rizika od razvoja teške i smrtonosne bolesti.
Cijepljenjem se štiti osoba koja je cijepljena, a u trenutku kad se većina populacije imunizira,
bilo cjepivom, bilo preboljenom bolesti, nastaje fenomen neizravne zaštite, imunost krda,
kojom se štite pojedinci koji se ne mogu cijepiti. |