Prva profesionalna bolest koja je prepoznata bila je karcinom skrotuma kod dimnjačara zbog izloženosti čađi, a prepoznata je 1775. godine. Do danas su profesionalne bolesti iznimno važne za različite djelatnosti zbog njihovog utjecaja na zdravlje zaposlenika. Širok raspon kemijskih, fizikalnih i bioloških čimbenika na radnom mjestu može ozbiljno utjecati na zdravlje zaposlenika pa je važno prepoznati njihove učinke i smanjiti ih na prihvatljivu razinu. Kombinacija ovih čimbenika može dovesti do pojave profesionalnih bolesti, a njihova učestalost, vrsta i pojava ovise o radnom mjestu. Kako bi se smanjio rizik nastanka profesionalnih bolesti kod radnika potrebno je upoznati ne samo zaposlenike, već i poslodavce o rizicima kojima su svakodnevno okruženi u radnoj okolini. Medicina rada je ta koja procjenjuje opasnosti na radnom mjestu i prilagođava radna mjesta prema zdravstvenom stanju zaposlenika. Poslodavac je dužan zaštititi zaposlenike na radu, bez obzira na spol ili dob. Nekad su se građevinarstvo i poljoprivreda smatrale kao najopasnije djelatnosti, a danas je, prema učestalosti nastanka profesionalnih bolesti i ozljeda na radu, zdravstvena struka opasnija od prethodno dvije navedene. Zdravstveni djelatnici izloženi su mnogobrojnim štetnim čimbenicima na radnom mjestu i zauzimaju visoko mjesto na ljestvici profesionalnih bolesti. Rana dijagnostika, dobra prevencija i edukacija mogu smanjiti broj bolesti mišićno-koštanog sustava, olakšati rad i produljiti radni vijek zaposlenika jer samo zdravi radnik može biti produktivan, efektivan i efikasan u svom radu te donijeti prihod i profit svom radnom okruženju. U završnom radu cilj nam je prikazati kako rad utječe na fizioterapeute kao zdravstvene djelatnike te koje su najčešće profesionalne bolesti s kojima se susreću.