SAŽETAK Maligne bolesti urinarnog trakta kao i sve maligne bolesti posljednjih su godina u velikom porastu te su jedan od najčešćih javnozdravstvenih problema u svijetu i Hrvatskoj. Nekontrolirano dijeljenje promijenjenih stanica i stvaranje metastaza karakteristike su zloćudnih novotvorina. Uzrok nastanka i dalje je nepoznat, no okolišni i genetički čimbenici te opće stanje bolesnika mogu utjecati na pojavu malignih oboljenja mokraćnog sustava. Rak bubrega i mokraćnog mjehura najčešći su tipovi malignih oboljenja urinarnog trakta, no postoje i maligni tumori mokraćovoda i mokraćne cijevi. Simptom mikrohematurije razlog je zbog kojeg bolesnici najčešće posumnjaju da nešto nije u redu. Dijagnostika se sastoji od analize krvi i urina, ultrazvučne dijagnostike, pozitronske emisijske tomografije, biopsije i rendgenske dijagnostike koja uključuje CT i RTG. Liječenje malignih bolesti urinarnog trakta je podosta kompleksno te prilagođeno svakoj dijagnozi, stadiju bolesti i oboljeloj osobi. Liječenje uključuje kemoterapiju, radioterapiju, kirurško liječenje, imunoterapiju i hormonalnu terapiju. Specifični zdravstveni problemi onkoloških bolesnika i promjene životnih okolnosti svrstavaju onkološke bolesnike u rizičnu skupinu smanjenja kvalitete života. Zdravstvena njega onkoloških bolesnika obuhvaća širok spektar zdravstvene skrbi te multidisciplinaran pristup. Uloga medicinske sestre je planiranje zdravstvene njege, utvrđivanje potreba i evaluacija. Važno je pristupiti individualno svakom pacijentu i njegovoj bolesti te uključivati obitelj u zdravstvenu skrb. Međusobno uvažavanje i podjela zadataka i odgovornosti te uključivanje bolesnika u aktivnosti koje može obavljati ključ je zdravog psihološkog funkcioniranja. Isto tako kvalitetan način prehrane i vrsta konzumirane hrane kod bolesnika s malignim oboljenjima može utjecati na tijek liječenja bolesti i povećati kvalitetu života. Sestrinske dijagnoze koje se javljaju u bolesnika s malignim bolestima mokraćnog trakta najčešće su povezane uz samo liječenje i dijagnozu bolesti, psihičko prihvaćanje situacije, postupke koji se provode, te trajanje bolesti. Medicinska sestra uspostavlja specifičan empatijski odnos povjerenja s bolesnikom što joj daje uvid u bolesnikove tegobe i brige. Ima važnu ulogu u edukaciji pacijenta i pružanju psihičke potpore vezane uz novonastalu situaciju, probleme i posljedice koju ista nosi.