Tjelesni fitnes predstavlja sposobnost postizanja umjerene do visoke razine tjelesne aktivnosti bez pojave pretjeranog zamora, odnosno sposobnost krvožilnog, respiratornog i lokomotornog sustava da optimalno funkcionira pri aktivnostima višeg i visokog intenziteta. Tjelesna aktivnost je svaki pokret tijela ili dijela tijela proizveden od strane skeletnih mišića bez obzira na intenzitet te predstavlja vrlo kompleksno motoričko ponašanje koje se može kategorizirati. Vježba je planirana, strukturirana i svrsishodna tjelesna aktivnost kojoj je cilj poboljšanje tjelesnog fitnesa. Tjelesni fitness sastavljen je od dvije komponente od kojih je jedna u direktnoj korelaciji i odnosu sa zdravljem (eng. Health related physical fitness, dok se druga odnosi na poboljšanje sportske izvedbe (eng. Skill relatel physical fitness). Kardiorespiratorna izdržljivost je sposobnost srca, pluća i krvožilnog sustava da krv bogatu kisikom i hranjivim tvarima isporuče u mišiće koji su aktivni tijekom tjelesne aktivnosti. Razvoj kardiorespiratorne izdržljivosti dovodi do pozitivnih učinaka na zdravlje i poboljšanja fizioloških funkcija. Mišićna izdržljivost je sposobnost pojedine mišićne skupine da repetitivno izvodi kontrakcije kroz dulje vremensko razdoblje bez pojave zamora. Što je veća razina mišićne izdržljivosti, to više snage mišić može ispoljiti tijekom vremena. Mišićna snaga je maksimalna sila koju određeni mišić ili mišićna skupina mogu generirati te je vrlo bitna komponenta tjelesnog fitnesa koja pruža mogućnost adekvatnog izvođenja svakodnevnih aktivnosti. Tjelesna kompozicija predstavlja relativni udio masne i bezmasne tjelesne mase a indeks tjelesne mase (eng. Body Mass Indeks- BMI) predstavlja najčešću metodu procjene sastava tijela. Fleksibilnost je sposobnost zglobova da se pokreću kroz puni i normalni opseg pokreta bez boli i ograničenja, što omogućuje sposobnost istezanja skeletnih mišića i tetiva. Fleksibilnost je podijeljena na dva osnovna tipa: statička i dinamička fleksibilnost. Fleksibilnost pomaže u konstantnom održavanju pravilne posture, promiče učinkovito kretanje i lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti, a slabije razvijena fleksibilnost može nepovoljno utjecati na druge motoričke sposobnosti. Postoji više metoda za unaprjeđenje fleksibilnosti. Neke od njih su statičko istezanje, dinamičko istezanje i proprioceptivna neuromuskularna facilitacija (PNF). Dokazano je da tjelesna aktivnost pozitivno i konstruktivno utječe na zdravlje i kvalitetu života. Redovita tjelesna aktivnost može spriječiti mnoge zdravstvene probleme ili odgoditi njihovu pojavu. S druge strane, tjelesna neaktivnost utvrđen je čimbenik rizika za preranu smrtnost i oboljenje od nekoliko nezaraznih bolesti te je u mnogim slučajevima usko povezana s pretilosti. Optimalna razina fleksibilnosti poboljšava opću pokretljivost, držanje, koordinaciju te smanjuje rizik od ozljeda i boli u mišićima. Slaba fleksibilnost može imati negativne posljedice na cjelokupno zdravlje. Smanjena fleksibilnost može imati negativne posljedice na zdravlje zglobne hrskavice te na zdravlje mišića jer se nefleksibilni mišići brže umaraju te zbog toga postoji povećan rizik od ozlijede i pojave brojnih kompenzacija u lokomotornom sustavu, što može izazvati kronične bolove u zglobovima i mišićima.