Sažetak Svaki zdravstveni djelatnik se tijekom rada susreće s bolesnicima oboljelim od neizlječivih bolesti kojima je potreban palijativni pristup. Procjenjuje se da oko 20 milijuna bolesnika na globalnoj razini treba neki od oblika palijativne skrbi. U posljednjoj fazi života važno je očuvati dostojanstvo bolesnika i osigurati mu mirnu i dostojanstvenu smrt. Palijativna skrb je aktivna i sveobuhvatna skrb za bolesnika čije stanje i bolest više ne reagiraju na liječenje, a usmjerena je na provođenje specifičnih postupaka i pružanje psihosocijalne potpore bolesniku i obitelji. Palijativna skrb se temelji na interdisciplinarnom i multidisciplinarnom pristupu koji je usmjeren na očuvanje kvalitete života do smrti, koju ne treba odgađati niti sprječavati. U fokusu palijativne skrbi nalaze se bolesnik i njegova obitelj, a se provodi u svim okruženjima i na svim razinama zdravstvene skrbi. U procesu skrbi važno je naglasiti sudjelovanje bolesnika i obitelji u donošenju odluka koje se temelje na njihovim vlastitim uvjerenjima, mogućnostima i preferencijama, što podržava pravo autonomije kao jednog od najvažnijih ljudskih prava i potreba. Palijativna skrb je usmjerena je na ublažavanje simptoma i patnje kroz provođenje sveobuhvatne procjene potreba i čimbenika koji mogu negativno utjecati na dobrobit bolesnika. Bolesnika i obitelj potrebno je uključiti u sustav palijativne skrbi odmah po postavljanju dijagnoze što je nužno u postizanju optimalne kvalitete života. Svaki bolesnik s dijagnozom neizlječive bolesti ima potrebe za skrbi temeljene na palijativnom pristupu, a najveći broj oboljelih ima dijagnozu maligne, neurološke ili kardiovaskularne bolesti. Ulaskom u posljednju fazu života adekvatno suzbijanje i postizanje kontrole nad simptomima i ublažavanje patnje ključno je u osiguravanju dostojanstva na kraju života i mirne smrti