Kalcij je jedan od najrasprostranjenijih elemenata na Zemlji. Osim svoje učestalosti kalcij ima i mnogo važnih uloga u ljudskom životu. Sama činjenica da je naš kostur izgrađen od kalcija dovoljna je da se potvrdi njegova važnost za naš život. Kalcij u naš organizam možemo unijeti na više načina. Najpoznatiji i najbolji izvor kalcija je mlijeko, zatim mliječni proizvodi kao što su sir i jogurt, ali kao dobar izvor kalcija mogu poslužiti i namirnice kao što su zeleno lisnato povrće, špinat i žitarice. Preporučeni dnevni unos kalcija za odraslu osobu iznosi oko 1000 mg, a za djecu manje. Osim prirodnim putem, tj. hranom, kalcij možemo unijeti i pomoću nutritivnih suplemenata koji sadrže veliku količinu kalcija u malome volumenu. Kalcij se u našem tijelu apsorbira u tankome crijevu odakle krvotokom odlazi u kosti. Dio se ugrađuje u kosti dajući im čvrstoću i stabilnost, a dio ostaje u krvi i ispunjava druge uloge. Na metabolizam kalcija utječu hormoni PTH (paratiroidni hormon) i kalcitonin, te vitamin D. Osim gradivne uloge u koštanom sustavu, kalcij sudjeluje u procesu zgrušavanja krvi kao faktor zgrušavanja, u mišićnim kontrakcijama i u prijenosu signala kao sekundarni prijenosnik. Najčešća bolest vezana uz kalcij jest osteoporoza koja je karakterizirana manjkom koštane mase. Time je čvrstoća i struktura kosti oslabljena pa je povećan rizik od loma i ozljede. Valja napomenuti da su bolesti kao što su osteitis i rahitis također česte i ne smiju se shvatiti olako. U svakodnevnom laboratorijskom radu određuje se ukupni i ionizirani kalcij što ovisi o potrebama dijagnostike. Ukupni se kalcij određuje po principu fotometrije gdje se mjeri apsorbancija nastalog spoja, a ionski se određuje pomoću direktne potenciometrije.