Svjetska zdravstvena organizacija definira bol kao neugodno osjetno i emocionalno iskustvo povezano uz stvarnu ili moguću ozljedu tkiva ili opisom u smislu te ozljede. Ona je važan zdravstveni i ekonomski problem u cijelom svijetu, a posebice kronična bol koja je ujedno i skup čimbenik za oboljele, ali i za cijelo društvo. Bol je uvijek subjektivno iskustvo, a služi kao znak upozorenja i zaštitni mehanizam za tijelo, upozoravajući ga na moguću ozljedu. Procjene sugeriraju da danas čak 30% svjetske populacije pati od neke vrste kronične boli. Ona može znatno utjecati na kvalitetu života, te je bitno ustanoviti radi li se o akutnoj boli, kroničnoj nemalignoj boli ili boli koja je uzrokovana nekom malignom bolešću. Kako bi se mogla tretirati na adekvatan način, važno je otkriti njezin uzrok i put kojim se ona širi. Osim što je ona osjet koji živcima putuje do određenih dijelova u mozgu, ona je i emocionalno iskustvo koja može ograničavati funkcioniranje pojedinca. Temeljeno na dostupnim, a ujedno i novijim spoznajama iz dosadašnjih istraživanja, otkrivene su i brojne metode tretiranja i ublažavanja kronične boli koje u svakom pogledu pridonose kvaliteti svakodnevnog funkcioniranja. Osim ublažavanja fizičke boli, vrlo je važno prepoznati i upravljati različitim okolinskim i psihološkim čimbenicima koji bi mogli pridonijeti doživljaju boli. Upravo prepoznavanje tih čimbenika otvara vrata i novijim terapijskim intervencijama, a za to je potrebno pacijenta stavljati u centar zbivanja. Bitno je promatrati njegovo tijelo, um i duh te uzimajući to u obzir i angažirati cijeli tim koji bi pomogao pacijentu na najbolji mogući način.