Sažetak | Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), pretilost se opisuje kao stanje
kod kojeg višak nakupljenog masnog tkiva može dosegnuti omjer koji utječe na zdravlje
(Medanić, Pucović, 2012). Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utvrđeno je
34,9% djece koje imaju prekomjernu tjelesnu masu, 31% djevojčica i 38,7% dječaka u
Republici Hrvatskoj. Važno je posvetiti se primarnoj razini prevencije je radi izbjegavanja
problema prekomjerne tjelesne mase, pretilosti, ali i ostalih loših navika kod djece. Genetska je
predispozicija za razvoj te bolesti čimbenik na koji se ne može utjecati, no čimbenici poput
tjelesne neaktivnosti, prehrambenih navika te sjedilačkog načina života koji uključuje
prekomjerno gledanje televizije te uporaba ostalih dostupnih medija izravno su pod našim
utjecajem. Trend porasta pretilosti uočava se već kod predškolske djece, a njezine posljedice
jednake su kao i u odraslih. Ta bolest narušava ukupnu kvalitetu života, stoga izaziva pozornost
različitih stručnih profila zbog utjecaja koji ima na zdravstveno, ali i na društveno i
emocionalno stanje pojedinca. Kontinuirano praćenje i edukacija predstavljaju važne aspekte
tijekom cijelog života, no posebna važnost pridaje se razdoblju adolescencije jer se tada
oblikuju navike koje imaju dugoročan utjecaj. Adolescenti izloženi utjecajima društva i potrebi
za izražavanjem vlastite samostalnosti, često se opredjeljuju za nezdrave prehrambene navike.
Stoga je bitno uključiti medicinske sestre u zajednicu kako bi najučinkovitije približile mladima
kako zdrava prehrana nije samo dobra, već da se od zdravih namirnica mogu pripremiti obroci
koji su istovremeno i ukusni. Isto tako je potrebno roditeljima pružiti edukaciju o značaju
pripreme redovnih dnevnih obroka koji zadovoljavaju nutritivne i energijske potrebe njihove
djece prilagođene njihovoj dobi. |