Dišni sustav omogućuje svim tjelesnim stanicama izmjenu plinova, dobivanje potrebne količine kisika i odstranjivanje ugljikova dioksida. Respiracija ili disanje fiziološki je proces koji se ovisno o mjestu odvijanja dijeli na unutarnju i vanjsku respiraciju. U hitnim situacijama, kada dođe do promjena u frekvenciji, dubini i ritmu disanja, liječnici postavljanjem laringealne maske, intubacijom te umjetnom ventilacijom izravno djeluju na respiraciju. Dobro poznavanje anatomije dišnog sustava te plućne fiziologije i to u svim njenim segmentima neophodno je za uspješno održavanje respiratorne funkcije. U stanjima invazivne i neinvazivne strojne ventilacije, rad respiratornog sustava se značajno razlikuje pri čemu bi respiracija i ono što se pod njom podrazumijeva morala biti ista ili približno ista fiziološkim uvjetima. U hitnim situacijama, za otvaranje dišnog puta koristi se i-gel koji je vrlo lak za primjenu te prva linija pomoći do dolaska u zdravstvenu ustanovu. Tijekom postupka kardiopulmonalne reanimacije potrebno je nadgledati učinkovitost dišnih pomagala i procjenjivati ventilaciju. Moguće su i neželjene komplikacije u vidu ozljede grkljana i glasnica tijekom uvođenja endotrahealnog tubusa, te ozljede zuba prilikom manipulacije laringoskopom. Procjena disanja podrazumijeva promatranje spuštanja i podizanja prsnog koša, čujnost disanja, frekvenciju, dubinu i ritam disanja . Ukoliko osoba ne diše normalno primjenjuju se metode umjetnog disanja. Pacijent bez kisika može preživiti između 4 do 6 minuta, dok se kod osoba s poremećajem svijesti, može razviti opstrukcija dišnih putova iz nekoliko razlog. Razlozi su zapadanje jezika uslijed poremećaja svijesti, anafilaksije, opeklina i krvarenja. Uslijed navedenog može se javiti paradoksalno disanje, dolazi do uvlačenja prsnog koša i širenja trbuha kod inspirija, te korištenja pomoćne dišne muskulature. Praćenje novih trendova, spoznaja te opreme povezane s održavanjem dišnog puta jedan je od bitnih segmenata održavanja kvalitete zdravstvene skrbi. Kako je održavanje prohodnosti dišnog puta jedna od glavnih zadaća zdravstvenih djelatnika, edukacija neizmjerno važna. Cilj je 2 osigurati odgovarajuću sigurnost bolesnika, čak i u teškim kliničkim okolnostima te smanjiti mogućnost nastanka teških posljedica poput hipoksije mozga i smrti. Cilj rada je osvrtom na tehnike oslobađanja dišnog puta, prikaz pomagala tijekom intubacije te pomoćnih sredstava za ventilacije prikazati važnost održavanja dišnog sustava u hitnim situacijama. Svrha rada je prikazati važnost pravilne i uspješne uspostave dišnog puta.