Zdravstveni djelatnici su za vrijeme pandemije COVID-19 bili izloženi velikim stresorima koji su povećali stopu pojave sindroma sagorijevanja. Većina provedenih istraživanja na temu sagorijevanja zdravstvenih djelatnika za vrijeme pandemije pokazala je da su najveći teret podnijeli zdravstveni djelatnici na prvoj liniji obrane. Stalna izloženost infekciji, strah i emocionalni teret ostavili su posljedice na njihovo mentalno zdravlje. Sindrom sagorijevanja može se manifestirati na različite načine, a najčešće se javljaju simptomi emocionalne iscrpljenosti, problemi sa spavanjem, depresija, problemi s pamćenjem i koncentracijom. Svaka pandemija u povijesti rezultirala je značajnim narušavanjem mentalnog zdravlja kod ljudi. Sindrom sagorijevanja ozbiljan je problem među zdravstvenim djelatnicima na koji je potrebno obratiti više pažnje. Postoje intervencije koje je moguće provesti na individualnoj ili organizacijskoj razini te na taj način poboljšati mentalno zdravlje medicinskih sestara i učiniti njihovo radno mjesto sigurnijim. Unatoč tome što je pandemija COVID-19 završila, većina stanovništva je procijepljena, posljedice koje je prouzročila i dalje su vidljive, osobito na mentalnom zdravlju. Pandemija je bacila sjenu na sve do tada postojeće probleme i na taj način stvorila nove probleme i pogoršala već postojeće. Većina provedenih istraživanja povezana s pandemijom zanemarila je sindrom sagorijevanja među zdravstvenim djelatnicima, unatoč tome što su upravo oni podnijeli najveću žrtvu. Kako bi se u budućnost smanjila mogućnost neželjenih događaja, odnosno kako bi zdravstveni djelatnici spremnije dočekali sljedeću prijetnju zdravstvenom sustavu, potrebno je istražiti učinkovite metode smanjenja sindroma sagorijevanja, povećanja otpornosti i općenito intervencija za poboljšanje mentalno zdravlja zdravstvenih djelatnika.