Intrahospitalna infekcija, također poznata kao infekcija povezana sa zdravstvenom skrbi, javlja se kod bolesnika koji se liječe u zdravstvenim ustanovama a očituje se unutar 48 sati ili više nakon prijema u bolnicu. Iako bakterije i virusi dolaze u različitim oblicima i vrstama, šire se i razmnožavaju kroz sličan niz uvjeta, poznatih kao lanac infekcije. Infekcija je značajan problem kod kirurških bolesnika jer može dovesti do komplikacija, produljenog boravka u bolnici, povećanih troškova zdravstvene skrbi, pa čak i smrtnosti. Područja visokog rizika za prijenos infekcije su jedinice intenzivnog liječenja (JIL), operacijske sale, kirurški odjeli, laboratoriji, jedinice za dijalizu, jedinice za transplantaciju organa, onkološki odjeli i jedinice za opekline. Prevencija infekcija postala je ključni fokus u području sigurnosti bolesnika. Učinkovito upravljanje infekcijama kod kirurških bolesnika uključuje nekoliko ključnih strategija, uključujući prevenciju, rano otkrivanje i odgovarajuće liječenje. Čimbenici rizika koji uzrokuju infekcije kod kirurških bolesnika povezani su s produljenim boravkom u bolnici prije ili nakon operativnog zahvata, neutemeljenom primjenom antimikrobnih lijekova i neadekvatnom higijenom ruku. Temeljne prakse kontrole prevencije infekcija za sigurno pružanje zdravstvene skrbi organizirane su u nekoliko međusobno povezanih domena prevencije i kontrole infekcija uključujući edukaciju zdravstvenog osoblja, bolesnika i njihovih obitelji, te standardne mjere opreza uključujući higijenu ruku, čišćenje i dezinfekciju okoline i procjenu rizika uz odgovarajuću upotrebu osobne zaštitne opreme. Medicinske sestre imaju ključnu ulogu u sprječavanju i upravljanju širenja infekcija u zdravstvenim ustanovama.