Bronhijalna astma je kronična upalna bolest dišnih puteva koja nastaje zbog suženja dišnih puteva. Epizodni tijek dovodi do dispneje napetosti u prsnom košu, napadaja kašlja te piskanja kao najčešći simptom astmatičara. Upala bronha nadražuje dišne puteve koji postaju osjetljivi na mnoge podražaje i alergene. Astma se klasificira kao blaži, umjereni i teži oblik, a može biti povremena ili trajna. Farmakološko liječenje astme čini kontrola upale te izbjegavanje određenih alergena kao i korištenje terapije propisane od liječnika. U liječenju se koriste inhalacijski kortikosteroidi, triotopij, leukotrien te inhalatori u svakodnevnoj primjeni kako bi se ublažila osjetljivost i upala dišnog sustava. U nefarmakološkom liječenju najvažnija je fizioterapija koja se provodi s ciljem upoznavanja pacijenta s bolesti te načinu izvođenja respiratornih vježbi, odnosno vježbi disanja. Provođenjem vježbi fizioterapeut osposobljava pacijenta za svakodnevni život pokušavajući spriječiti napredak bolesti. Vježbe disanja se mogu provoditi u ležećem, sjedećem i stojećem položaju, a od velike važnosti je kontinuitet vježbanja u cilju smanjenja simptoma bolesti te održavanja respiratorne funkcije koje olakšavaju svakodnevni život. Od velike je važnosti dobra edukacija pacijenta o bolesti.