Ciljevi ovog istraživačkog rada bili su ispitati učestalost tjelesne aktivnosti na prigodnom uzorku mladih odraslih osoba, procijeniti trenutno stanje njihovog mentalnog zdravlja te provjeriti postoji li povezanost između tjelesne aktivnosti i procjena mentalnog zdravlja. Kroz teorijski dio rada objašnjeni su pojmovi mentalnog zdravlja, tjelesne aktivnosti te njihov međusobni odnos i povezanost. U istraživanju je sudjelovalo 122 ispitanika oba spola u dobi između 19 i 40 godina koji su online ispunili upitnike. Postavljena su im sociodemografska pitanja te su primijenjena tri standardizirana upitnika: dva za procjenu mentalnog zdravlja - CORE - kraća verzija, namijenjen procjeni općeg psihološkog distresa i Kratki upitnik mentalnog zdravlja MHI-5 te Međunarodni upitnik tjelesne aktivnosti IPAQ. Rezultati su pokazali da se mlade odrasle osobe u ovom prigodnom uzorku dovoljno bave tjelesnom aktivnošću. Proporcija mladih odraslih osoba koje se bave tjelesnom aktivnošću iznosi 93% što je vrlo visoki postotak. Nadalje, tjelesnom aktivnošću se, u slobodno vrijeme, mlade odrasle osobe bave u prosjeku 181 minutu tjedno što je više od preporučenih 150 minuta. Približno 40% mladih odraslih osoba ima simptome opće psihološke uznemirenosti (prema CORE-18). Mjere centralne tendencije u MHI-5 upitniku ukazuju da ispitanici imaju u prosjeku umjereno mentalno zdravlje, što može značiti da u prosjeku samo povremeno osjećaju simptome poput tjeskobe ili depresije, ali općenito funkcioniraju dobro. Nije pronađena statistički značajna povezanost između tjelesne aktivnosti i mjera mentalnog zdravlja. Potrebno je provesti još istraživanja na ovu temu s većim uzorcima prema slučaju odabranih ispitanika koji bolje reprezentiraju populaciju mlađih odraslih osoba.