Diabetes mellitus ili šećerna bolest kronična je metabolička bolest karakterizirana povišenom razinom glukoze u krvi, što s vremenom dovodi do ozbiljnih oštećenja kardiovaskularnog sutava, bubrega i svih sastavnica živčanog sustava. Patološki procesi koji se odvijaju u tijelu, odnosno metabolički poremećaji koji dovode do nastanka dijabetesa, su povišenje razine glukoze u krvi, nedostatno lučenje inzulina i rezistencija inzulina. Rizični faktori koji povećavaju mogućnost nastanka dijabetesa su nezdrav način života, smanjena aktivnost, pretilost, hiperlipidemija, pušenje, genetski i drugi čimbenici. U početnom stadiju dijabetesa simptomi mogu biti netipični i teško uočljivi, no simptomi koji se očituju daljnim razvojem bolesti pojačana su žeđ, pojačano mokrenje, pojačana glad, nagli gubitak tjelesne težine, simptomi kardiovaskularnog i živčanog sustava. Nekontrolirana glukoza u krvi i dijabetes dovode do razvoja akutnih i kroničnih komplikacija dijabetesa. Najteže akutne komplikacije su ketoacidoza i hipoglikemija. U kronične komplikacije ubrajaju se neuropatija, retinopatija, nefropatija i dijabetičko stopalo. Dijagnoza dijabetesa postavlja se na temelju svakodnevnog mjerenja glukoze u krvi, OGT testa, mjerenja HbA1c i drugih laboratorijskih testova. Prevencija i liječenje temelje se na nekoliko osnovnih principa, a to su samokontrola, pravilna prehrana, svakodnevna tjelovježba, terapijska edukacija i farmakološka terapija. Među brojnim komplikacijama nekontroliranog dijabetesa su komplikacije vezane uz kožne bolesti. Za sprječavanje nastanka tih komplikacija od izuzetne je važnosti pravilna higijena kože, kose, noktiju i stopala, usne šupljine i zuba. Pravilno provođenje higijene kod osoba oboljelih od dijabetesa zahtijeva prethodnu edukaciju pacijenta i obitelji, a kao posljedicu ima povećanje kvalitete života. Kontinuirana edukacija društva ključan je čimbenik za prevenciju nastanka dijabetesa.