Hitnim stanjima u psihijatriji smatraju se ponašanja, misli ili raspoloženja u kojima se osoba nalazi, a potencijalno mogu biti ugrožena sigurnost samoga pacijenta ili drugih osoba u njegovoj okolini. Hitnim stanjima u psihijatriji smatraju se: aktualno ili prijeteće nasilno ponašanje, prijeteći ili razvijeni delirij, prijetnja suicidom ili pokušaj suicida, toksičnost lijekova ili akutno nastale ozbiljne nuspojave. Da bi se pacijent mogao liječiti potrebno je procijeniti hitnost njegovog stanja, prema određenoj kategoriji. Težinu njegovog stanja procjenjuje psihijatar, no ponekad takvi pacijenti zatraže pomoć hitne medicinske službe. Neki pacijenti mogu biti agresivni, te zbog toga je potrebno poznavati mjere deeskalacije pacijenta. Zbog mjera sputavanja pacijenata, potrebno je poznavati i zakonske odredbe Republike Hrvatske o provođenju prisilne hospitalizacije. Za vrijeme trijaže pacijenta potrebno je znati prepoznati, radi li se o istinskim ili genuinim hitnim psihijatrijskim stanjima koja su doživljena od strane bolesnika ili njegove obitelji hitnima, no mogu pričekati procjenu i intervenciju. Prvi susret medicinske sestre i pacijenta ima veliku ulogu u daljnjem liječenju pacijenta, jer tako pacijent stječe dojam o njoj i kasnije povjerenje. Dobar odnos između sestre i pacijenta, postiže se terapijskom komunikacijom. Kada je stvoren pozitivan terapijski odnos, bolesnik može imati povoljan terapijski učinak Stoga, medicinska sestra bi prilikom prvog susreta, trebala ljubazno pozdraviti pacijenta, predstaviti mu se i zamoliti ga da i on također učini isto. Kada sestra uspostavi komunikaciju s pacijentom, mora procijeniti stanje svijesti, pamćenja, opažanja, orijentacije u vremenu i prostoru, držanje, ponašanje, verbalnu i neverbalnu komunikaciju, te postoji li nešto što bi moglo utjecati na provođenje zdravstvene njege. Nakon prikupljanja podataka, postavlja sestrinske dijagnoze i planira daljnje provođenje zdravstvene njege tijekom liječenja. Ima glavnu ulogu u liječenju pacijenta, te djeluje na njegove mili i ponašanje, mijenjajući ih u pozitivnom smjeru. Za vrijeme brige o pacijentu, medicinska sestra poštuje holistički pristup, terapijsku komunikaciju, privatnost i drugo, te prihvaća pacijenta kao ljudsko biće i ne osuđuje ga.