Dijete, to jest prilagođeni oblici prehrane su česta tema rasprave i oblici prakticiranja s ciljem smanjenja tjelesne mase ili oblikovanja tijela. U medijima gotovo svakodnevno čujemo o novim vrstama dijeta, novim prednostima koje je prethodna dijeta predvidjela i naglašavaju se aspekti u kojima je nova dijeta poboljšana. Pretilost je izniman javnozdravstveni problem s progresijom porasta pretilih osoba gotovo u cijelom svijetu. Liječenju pretilosti se pristupa od najranije dobi, to jest utjecanjem na stvaranje zdravih prehrambenih navika pojedinca. Pretilost je višestruki problem koji se odražava na tjelesno stanje organizma, psihičko i emocionalno zdravlje i socijalni život. Niz je metoda i oblika pristupa pretilosti, no fokus je usmjeren na prilagodbu prehrane u kombinaciji s tjelesnom aktivnosti što dovodi do ukupnog kalorijskog deficita kojim se postiže smanjenje tjelesne mase. U posljednje vrijeme se često spominje ketogena dijeta koja je usmjerena na stroga ograničenja unosa ugljikohidrata uz dopušteno (i obilno) konzumiranje zasićenih masti. Primjena ketogene dijete dovodi do brzog gubitka tjelesne mase uz primjerene razine biomarkera poput smanjenja serumskog hemoglobina. Iako primarno korištenje dijeta rezultira smanjenjem tjelesne mase, neophodno je sagledati dugoročan utjecaj po zdravlje. Uz ketogene dijete unazad nekoliko godina je zastupljen naizmjenični post, to jest organiziran i vremenski određen period unosa hrane u svrhu postizanja tjelesnog kataboličkog procesa autofagije. Naizmjeničnim postom se održava period unosa hrane, bez tradicionalnih restrikcija namirnica ili izuzetnog fokusa na kalorijski deficit. Ovim se radom nastoji ukazati na važnost ketogene dijete te naizmjeničnog posta koje u konačnici dovodi do poboljšanja zdravlja uz smanjenje tjelesne mase. Iznimna je uloga zdravstvenih djelatnika u pacijentovom procesu liječenja pretilosti, a još je značajniji utjecaj po prevenciju nastanka prekomjerne tjelesne mase.