Sažetak | Amiotrofina lateralna skleroza (ALS) progresivna je neurodegenerativna bolest koja pogađa
motorne neurone u leđnoj mo~dini i mozgu, inei pribli~no 70 posto sluajeva bolesti
motornih neurona. Prvi simptomi ukljuuju progresivnu mibinu slabost i atrofiju
ekstremiteta, uz bulbarne simptome. Atrofija mibia napreduje postepeno, a bulbarni oblik
bolesti br~e vodi do respiratornih problema i smrti unutar 2 do 3 godine. Spinalni oblik ima
nebto du~e pre~ivljavanje, od 3 do 5 godina, uz prosjenu dob oboljelih od 56 godina.
Uestalost ALS-a kod europske populacije iznosi 2.6 – 3 sluaja na sto tisua ljudi. U 95%
sluajeva, ALS se javlja povremeno, dok bilje~imo pet do deset posto pacijenata s pozitivnom
obiteljskom anamnezom. Aproksimativno 70% pacijenata pati od spinalnog oblika bolesti koji
pogađa gornje i donje ekstremitete, dok 25% obolijeva od bulbarnog oblika. Kod preostalih
5% bilje~imo izolirano oslabljenje respiratornih mibia, uz simptome poput dispneje,
nesanice, anoreksije i mogunosti smrtnog ishoda.
Postavljanje dijagnoze zahtijeva kvalitetnu anamnezu koja obuhvaa specifina pitanja o
simptomima u razliitim regijama.
Cilj lijeenja je preveniranje i ubla~avanje komplikacija, te poticanje samostalnosti pacijenata.
este dijagnoze ukljuuju smanjenu sposobnost samostalne brige, potebkoe pri disanju te
ote~ano podnobenje fizikog napora. Potencijalne sestrinske dijagnoze ukljuuju visok rizik
od pada, dekubitusa i infekcija. Kako bolest progredira, zdravstvena njega postaje slo~enija,
zahtijevajui prilagođen i individualan pristup medicinske sestre ili tehniara za svakog
pacijenta. Plan zdravstvene njege treba se temeljiti na naelima zdravstvene njege i
holistikom pristupu, uzimajui u obzir psihiko i fiziko stanje pacijenta. |